Sindikati obrazovanja prozvali Vladu HNŽ-a: 'Dovedeni smo na dno Federacije po primanjima'

Sindikati obrazovanja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ponovno su prozvali Vladu HNŽ-a zbog stanja u pregovorima o povećanju plaća, poručivši kako su razgovori koji traju od početka godine ostali bez konkretnog dogovora.

Nakon, kako navode, njihova medijskog istupa, iz Vlade HNŽ-a obratili su im se s tvrdnjom da je ustaljena procedura da sindikati komuniciraju s resornim ministrom, a ne izravno s Vladom.

Iz sindikata, međutim, tvrde da upravo s resornim ministrom razgovaraju od Nove godine, ali da se ti razgovori, prema njihovu stajalištu, svode na poruku kako ministar nije nadležan za odlučivanje o financijskim izdacima.

“On nije kompetentan odlučivati o financijskim izdacima, nego o svakom takvom zahtjevu mora dobiti odobrenje premijerke i ministra financija. Takvi su se razgovori bez ikakvog dogovora razvukli na pola godine, što im je, izgleda, i bio cilj”, poručili su sindikati.

Navode kako je njihov posljednji sastanak s premijerkom i ministrom financija održan pred kraj prošle godine, kada im je rečeno da će u 2026. godini uslijediti povećanje plaće od pet posto.

“Kada smo rekli da je to premalo i da članstvo time neće biti zadovoljno, te zatražili povećanje iznosa, rečeno nam je da to nisu nikakvi pregovori, nego da su nas samo pozvali kako bi nas obavijestili o iznosu povećanja”, navode sindikati.

Posebno oštro reagirali su na, kako tvrde, položaj prosvjetnih djelatnika u HNŽ-u u odnosu na ostatak Federacije BiH.

“Želimo reći da nas je ova Vlada degradirala kao nijedna druga prije i dovela nas uvjerljivo na začelje Federacije po primanjima, iako smo do njihova dolaska bili u samome vrhu”, poručuju sindikati.

Dodaju kako je HNŽ, prema prosjeku primanja, druga županija u Federaciji BiH, odmah iza Sarajevske, ali da su prosvjetni djelatnici u toj županiji, kako tvrde, na dnu po primanjima.

Sindikati ističu i podatak da je proračun HNŽ-a od 2018. godine do danas porastao za 109 posto, dok su plaće u obrazovanju, prema njihovim navodima, rasle nešto više od 40 posto, ovisno o radnom mjestu.

“Realna razlika između rasta proračuna i rasta plaća je 60 posto, za koliko smo mi u ovom vremenu inflacije osiromašeni. Prosječna federalna plaća je u istom razdoblju rasla 92 posto, a naša samo 40 i nešto posto, ovisno o radnom mjestu. Dakle, više nego dvostruko manje”, navode sindikati.

Unatoč nezadovoljstvu, sindikati poručuju kako i dalje pozivaju Vladu HNŽ-a na nastavak dijaloga i pregovora.

“Vjerujemo da je nastavak pregovora jedini put koji će dovesti do realizacije onoga o čemu smo mjesecima pregovarali, na dobrobit zaposlenih u obrazovanju”, poručili su.

Dodaju kako im je iz Vlade u dopisu poručeno da dostave materijale koje će Vlada razmotriti, no smatraju da su već navedeni argumenti dovoljni za svakoga tko ih želi ozbiljno uzeti u obzir.

“Stoga očekujemo da će Vlada prepoznati ozbiljnost ovog trenutka i zajedno s nama privesti pregovore uspješnom završetku”, zaključili su sindikati.

Priopćenje potpisuju Goran Miličević iz Sindikata učitelja HNŽ-a, Josip Milić iz Sindikata srednjih škola HNŽ-a, Edina Čomić iz Sindikata srednjih škola HNK-a i Edin Sarajlić iz Sindikata osnovnih škola HNK-a.