Gradsko vijeće Grada Mostara na 19. sjednici jednoglasno je usvojilo odluku o davanju prethodne suglasnosti za dodjelu koncesije za Zračnu luku Mostar.
Za odluku je glasovalo 19 vijećnika, dok protiv i suzdržanih nije bilo. Time je Gradsko vijeće dalo suglasnost da se otvori procedura u kojoj će se razmatrati iskazi interesa i neobvezujuće ponude za moguću koncesiju nad mostarskom zračnom lukom.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u uvodnom obraćanju naglasio je kako je riječ o važnoj temi te pojasnio da današnja odluka ne znači da se koncesija nekome dodjeljuje.
„Da ne ode poruka odavde da mi danas nekome dajemo koncesiju. Donosimo odluku da ćemo razmatrati ponude koje su pristigle u Federalnu vladu, a na koncu i u protokol Grada Mostara”, rekao je Kordić.
Dodao je kako je riječ o neobvezujućim ponudama, odnosno iskazima interesa za suradnju kada je u pitanju Zračna luka Mostar.
Kordić je podsjetio da je Grad Mostar, radeći na razvoju ovog javnog poduzeća, u proteklom razdoblju izradio određene dokumente, među kojima su studija održivosti, elaborati razvoja i master plan kao jedan od ključnih dokumenata za buduću strategiju upravljanja i razvoja Zračne luke Mostar.
„U međuvremenu se pojavilo iskazivanje interesa različitih kompanija za davanje Zračne luke u koncesiju i danas mi odlučujemo o tome hoćemo li ući u proceduru”, kazao je Kordić.
Prema njegovim riječima, nakon odluke Gradskog vijeća postupak preuzima Vlada Federacije BiH. Kordić je pojasnio da se kroz federalnu komisiju, koja ima sedam članova, razmatraju pristigle ponude, mogući benefiti i sve ono što je definirano Zakonom o koncesijama.
„Grad Mostar, kao većinski vlasnik Zračne luke, može pridodati dva člana u tu komisiju. Nakon toga bi Federalna vlada eventualno donijela odluku o izboru najpovoljnije opcije za Grad Mostar”, rekao je Kordić.
U ime Odbora za infrastrukturu i promet govorio je Ivan Zelenika, koji je naveo da odbor nije razmatrao ovu točku jer sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma.
„Imali smo zakazanu 10. sjednicu Odbora za infrastrukturu i promet, međutim nismo je održali zbog poznatih razloga. Dva kolege iz Koalicije za Mostar su je bojkotirali, tako da odbor nije razmatrao ovu točku”, kazao je Zelenika.
Dodao je kako se isto dogodilo i na prethodnoj sjednici odbora.
„Nismo imali kvorum. Kolega Cvitanović i ja jedini smo bili na odboru, što nije bilo dovoljno da održimo sjednicu i damo mišljenje”, rekao je Zelenika.
Slaven Bevanda, govoreći u ime nadležnog povjerenstva, naveo je da postoji pravni osnov za donošenje odluke.
„Mi smatramo da postoji pravni osnov za donošenje odluke. To je Zakon o koncesijama, gdje Gradsko vijeće Grada Mostara, sukladno članku 5. stavku 4., daje prethodnu suglasnost Vladi Federacije BiH da započne taj proces, jer se zračna luka nalazi na području našeg grada”, rekao je Bevanda.
U nastavku rasprave Bevanda je, u ime Kluba HRS-a, poručio kako taj klub podržava ulazak u proceduru, ali je upozorio da je riječ o složenom pitanju koje se ne smije svesti samo na formalno davanje suglasnosti.
„Nije problem odlučiti se za koncesionara, ako nam taj koncesionar donese boljitak”, kazao je Bevanda.
Dodao je kako Grad Mostar ima javno poduzeće koje upravlja postojećom zračnom lukom te da se mora voditi računa o njegovu statusu, zaposlenicima, obvezama, pravima i imovini.
„Imamo javno poduzeće u našem vlasništvu koje trenutačno upravlja zračnom lukom. To poduzeće ima veliki broj zaposlenih i ti ljudi moraju na određeni način biti naša briga”, rekao je Bevanda.
Istaknuo je kako se tijekom pregovora s eventualnim koncesionarom mora riješiti pitanje zaposlenih, ali i pitanje pokretne imovine javnog poduzeća.
„Ako se javno poduzeće ne uključi u razgovore s koncesionarom i ako se ne riješi pitanje te imovine, ne smijemo doći u poziciju da nam imovina u koju smo ulagali ostane ničija, a pogotovo da ljudi koji dolje rade imaju neriješen status u budućnosti”, poručio je Bevanda.
Posebno je naglasio kako Grad i djelatnici javnog poduzeća moraju biti uključeni u budući pregovarački proces.
„Klub HRS-a će podržati ovu odluku da se krene u razgovore, ali mislim da uključenost Grada i djelatnika našeg poduzeća mora biti osigurana i u pregovaračkom timu Vlade Federacije, koji će na kraju pripremiti ugovor. Ovo su velike stvari koje mogu biti vrlo bitne i vrlo dobre za grad, ako se dobro ispregovaraju”, rekao je Bevanda.
Na pitanja vijećnika odgovarao je direktor Zračne luke Mostar Marko Đuzel, koji je pojasnio da su koncesije u zračnom prometu već poznat model u regiji te da Mostar može koristiti iskustva Zagreba i Beograda.
„Koncesija je nešto što se već dugi niz godina radi u regiji i neke stvari jednostavno treba samo kopirati. Kada se radilo u Zagrebu i Beogradu, kroz koncesijske ugovore jasno je bilo definirano tko preuzima djelatnike, na koji period i na koji način”, rekao je Đuzel.
Naglasio je kako će i imovina i zaposlenici biti predmet budućeg koncesijskog ugovora.
„Djelatnici koji rade u Zračnoj luci Mostar ne mogu se dovesti s ulice. Oni polažu licence i potrebno je dvije do tri godine da netko postane rukovatelj opremom, parker, vatrogasac ili aerodromski djelatnik. Ako dođe koncesionar, njemu će svi ti djelatnici trebati”, rekao je Đuzel.
Prema njegovim riječima, Zračna luka Mostar trenutačno ima 66 zaposlenih i radi na optimalnom broju ljudi.
Đuzel je govorio i o financijskom stanju zračne luke, naglasivši da zračne luke s prometom do pola milijuna putnika u pravilu teško mogu poslovati profitabilno bez snažne podrške.
„Od naših prihoda možemo gotovo podijeliti 12 plaća. Međutim, servis vatrogasnog vozila iznosi 20.000 eura, servis sigurnosne opreme 15.000 eura i tu još povlačimo dio subvencija”, rekao je Đuzel.
Istaknuo je kako velik dio sredstava koja se izdvajaju ne ostaje zračnoj luci, nego ide prema aviokompanijama.
„Oko 80 posto sredstava koja se daju ide aviokompanijama, ne Zračnoj luci, kako bismo ih ovdje imali. Bez subvencija se ništa ne bi napravilo, a ne bismo imali ni ovaj dio koji sada imamo”, kazao je Đuzel.
Govoreći o budućim ulaganjima, direktor Zračne luke naveo je da je postojeća infrastruktura već sada gotovo maksimalno iskorištena.
„Ovih 73.000 putnika koje smo vratili doveli su do maksimalnog korištenja ove infrastrukture. Nova terminalna zgrada, centralna svjetla rasvjete piste, proširenje parkinga i druge stvari nameću se kao potreba, a mi to sami definitivno ne možemo”, rekao je Đuzel.
Dodao je kako se dio ulaganja trenutačno realizira zahvaljujući sredstvima Vlade Republike Hrvatske, ali da su za ozbiljniji razvoj potrebna znatno veća sredstva.
Kada je riječ o zaduženjima, Đuzel je naveo kako Zračna luka Mostar nema velika zaduženja, nego potraživanja i obveze koje su, prema njegovoj ocjeni, na uobičajenoj razini.
„Nemamo nekih strašnih zaduženja. Imamo potraživanja aviokompanija jer se nerijetko susrećemo s poteškoćama pri dobivanju sredstava od Županije ili drugih razina vlasti, gdje to zna zakasniti”, rekao je Đuzel.
Ocijenio je kako bi bilo dobro da se u budući ugovor uključi i pitanje preuzimanja određenih obveza, nastavka subvencioniranja letova i zaštite imovine.
„Moje mišljenje je da bi, koliko god potraživanja bilo, to bilo dobro staviti u ugovor, da oni pokriju taj dio i preuzmu nastavak subvencioniranja letova, barem prvu godinu, kako ne bi došlo do prekida letova”, rekao je Đuzel.
Posebno je naglasio kako eventualni koncesionar ne bi dobio zračnu luku u vlasništvo, nego na upravljanje.
„Oni to dobivaju na upravljanje, ne dobivaju u vlasništvo”, pojasnio je Đuzel.
Prema njegovim riječima, modeli koncesija koji se primjenjuju u Europi najčešće podrazumijevaju da postojeće javno poduzeće ostaje, ali s manjim brojem zaposlenih i ulogom nadzora nad koncesionarom.
„Međunarodna zračna luka – Aerodrom Mostar kao tvrtka ostat će s dvoje ili troje zaposlenih, a njihov zadatak bit će nadzirati koncesiju. Ako se koncesionar povuče, ona u svakom trenutku može nastaviti funkcioniranje Zračne luke Mostar. To je primjer Zagreba i Beograda”, rekao je Đuzel.
Dodao je da bi se postojeće javno poduzeće u budućnosti moglo razvijati i kroz druge djelatnosti, poput protupožarne zaštite, s obzirom na dva air tractora koja su ove godine stacionirana u Mostaru, ali i eventualno kroz projekte solarnih elektrana.
U dodatnoj raspravi Bevanda je još jednom upozorio kako posebnu pozornost treba obratiti na pokretnu imovinu koja se nalazi u bilancama javnog poduzeća.
„U bilanci je vatrogasno vozilo, tu su stepenice, vozila za pitku vodu, fekalije, rendgenski uređaji i druga oprema. To su tehnikalije koje se u ugovoru definitivno moraju pripaziti”, rekao je Bevanda.
Nakon završetka rasprave Gradsko vijeće pristupilo je glasovanju. Odluka o davanju prethodne suglasnosti za dodjelu koncesije za Zračnu luku Mostar usvojena je s 19 glasova za, bez glasova protiv i bez suzdržanih.
Usvajanjem ove odluke Grad Mostar nije dodijelio koncesiju, nego je dao suglasnost da se postupak može nastaviti pred nadležnim federalnim institucijama. Konačnu odluku, nakon razmatranja ponuda i mogućih uvjeta, trebala bi donijeti Vlada Federacije BiH.
Vezani članci