Rudnici boksita Široki Brijeg, poduzeće u vlasništvu Županije Zapadnohercegovačke, otpustili su 2024. sve radnike. Rudu danas kopaju privatne tvrtke koje su na natječajima bile jedini ponuđači, dijelom na ležištu za koje je koncesija istekla. Revizori nisu mogli utvrditi koliko se rude iskopa, a kad smo podatke zatražili od institucija, Rudnik je tražio da se ne objave.
Kad su federalni revizori pregledali poslovanje Rudnika boksita Široki Brijeg za 2023., zapeli su na pitanju koje bi u svakom rudniku trebalo biti najjednostavnije: koliko je rude iskopano i koliko je od toga prodano.
Pravo stanje nisu mogli utvrditi. Poduzeće nije vodilo materijalno knjigovodstvo ni obračun proizvodnje.
Na širokobriješkim radilištima 1960. godine radilo je 422 ljudi. Još u ožujku 2024., kad su otpušteni svi radnici, bez posla je ostalo njih 37. Danas Rudnici imaju četiri zaposlena.
Iskop od 2024. ugovaraju s dvije privatne tvrtke, Gradac Kopom iz Posušja i ZS Inženjeringom iz Širokog Brijega. S njima su sklopili najmanje devet ugovora vrijednih oko 2,46 milijuna KM, a na svaki je natječaj stigla samo jedna ponuda. Tri ugovora odnose se na ležište Orašnica, čija je koncesija istekla u ožujku 2024., a Vlada ŽZH ju je dopunila tek u svibnju 2026.
Hercegovina.info analizirao je interne dokumente Rudnika, izvješće federalnih revizora, rješenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, odgovore županijske Vlade i inspekcije te podatke iz javnih nabava. Oni pokazuju javno poduzeće koje je ostalo bez vlastitih radnika, rudu vadi preko vanjskih izvođača, a podaci o tome koliko se rude iskopa javnosti nisu dostupni. Na naša pitanja uprava Rudnika nije odgovorila.
Ključni nalazi
Prema obavijestima s Portala javnih nabava, Rudnik je od 2024. s tvrtkom Gradac Kop iz Posušja sklopio najmanje četiri ugovora, ukupno vrijedna 1.969.415,50 KM bez PDV-a. Svi su dodijeljeni u otvorenom postupku, a na svaki je stigla samo jedna ponuda:
|
Datum ugovora Tekst se nastavlja ispod oglasa
|
Predmet |
Vrijednost (KM, bez PDV-a) |
Ponuda |
|
30. 3. 2026. |
Rudarski radovi na ležištu Orašnica L-45, faza III |
773.000,00 |
1 |
|
29. 7. 2025. |
Radovi dubinskog istraživačkog bušenja |
482.400,00 |
1 |
|
27. 3. 2025. |
Rudarski radovi na ležištu Orašnica L-45 |
496.315,50 |
1 |
|
12. 9. 2024. |
Iskop i izvoz materijala na kopu Orašnica, Crne Lokve |
217.700,00 |
1 |
Drugi izvođač na kopovima je ZS Inženjering iz Širokog Brijega. Za kop Ugrovača Rudnik je s tom tvrtkom od kolovoza 2024. sklopio pet ugovora, ukupno vrijednih 486.500 KM bez PDV-a. Četiri su dodijeljena konkurentskim zahtjevom, svaki u vrijednosti od 79.000 do 79.580 KM, a posljednji, od 169.920 KM, otvorenim postupkom 29. listopada 2026.:
|
Datum ugovora |
Predmet |
Vrijednost (KM, bez PDV-a) |
Ponuda |
|
29. 10. 2026. |
Iskop i izvoz materijala, Ugrovača L-1, faza II |
169.920,00 |
1 |
|
27. 8. 2026. |
Sanacija, otkrivka i vađenje rude, Ugrovača L-1 |
79.580,00 |
1 |
|
22. 6. 2026. |
Sanacija, otkrivka i vađenje rude, Ugrovača L-7, faza II |
79.000,00 |
1 |
|
24. 9. 2025. |
Sanacija, otkrivka i vađenje rude, Ugrovača L-7 Babić |
79.000,00 |
1 |
|
20. 8. 2024. |
Iskop i izvoz materijala na kopu Ugrovača |
79.000,00 |
1 |
Ukupno je Rudnik od 2024. za rudarske radove sklopio najmanje devet ugovora, vrijednih oko 2,46 milijuna KM, i ni na jednom natječaju nije bilo konkurencije.
Koncesiju za ležište Orašnica Rudnicima je dodijelila Vlada ŽZH, uz naknadu od 1,50 KM po toni iskopane rude. Od 2020. do kolovoza 2026. Rudnik je po tom temelju uplatio 29.585 KM. Prema revizorima, županijska inspekcija utvrdila je da je na Orašnici 2023. iskopano 4.276 tona, a naknada za tu godinu obračunata je na 15.166 KM.
Ta je koncesija, prema registru koncesijskih ugovora županijskog Ministarstva gospodarstva, dodijeljena 9. ožujka 2017. na sedam godina i istekla je 9. ožujka 2024. Vlada je tek 27. svibnja 2026. donijela Odluku o dopuni Odluke o dodjeli koncesije za ležište Orašnica.
U tom se razdoblju na Orašnici kopalo. Rudnik je za radove na tom ležištu s Gradac Kopom sklopio ugovore u rujnu 2024., ožujku 2025. i ožujku 2026., a krajem 2025. ABCportal je izvijestio da Rudnik s kooperantima eksploatira boksit upravo na lokalitetu Orašnica u Crnim Lokvama. Na kojoj se pravnoj osnovi eksploatacija odvijala između isteka koncesije i odluke Vlade, iz dostupnih dokumenata ne može se utvrditi.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije odbilo je rješenjem od 11. kolovoza 2026. naš zahtjev za dostavu dokumentacije, ali je u obrazloženju odgovorilo na postavljena pitanja.
Prema Ministarstvu, nadležnost i stručni nadzor nad eksploatacijom boksita prema Zakonu o rudarstvu FBiH su federalni. Dozvolu za eksploataciju Rudnicima, međutim, nije izdalo Federalno ministarstvo, nego Ministarstvo gospodarstva ŽZH. Ministarstvo to objašnjava time što je Županija svoj zakon o rudarstvu donijela 1999., a federalni je donesen 2010.
To se ne slaže s revizorskim izvješćem za 2023. Revizori su naveli da je pravo na eksploataciju na ležištu Orašnica ostvareno na temelju odobrenja Federalnog ministarstva od 14. lipnja 2017. Ministarstvo sada navodi da Rudnicima dozvolu nije izdalo.
Od 2020. do 2026. Ministarstvo nije zaprimilo nijedan zahtjev Rudnika za odobrenje glavnog ili dopunskog rudarskog projekta. Rudnici mu, navodi se, redovito dostavljaju mjesečna izvješća o proizvodnji i prodaji boksita. Ta izvješća Ministarstvo nam nije dostavilo, uz obrazloženje da je riječ o službenim dokumentima koje daje samo na zahtjev pravosudnih tijela.
Ministarstvo je upoznato i s time da otkrivku i iskop za Rudnike obavlja privatno društvo. To zna iz zapisnika i rješenja Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja nadzor obavlja na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti najmanje jednom godišnje. Te zapisnike od Federalne uprave neuspješno tražimo od srpnja.
Ured za reviziju institucija u FBiH u rujnu 2024. objavio je izvješće o financijskoj reviziji Rudnika za 2023. Financijskim izvještajima dao je negativno mišljenje, kao i pri prethodnoj reviziji, za 2018. Od preporuka iz te revizije 14 nije provedeno, a revizori zaključuju da tadašnja uprava „nije pokazala spremnost“ za otklanjanje nepravilnosti.
Cijelo izvješće nalazi se OVDJE.
Glavni nalaz odnosi se na samu srž rudarskog posla. Društvo nije imalo materijalno knjigovodstvo ni obračun proizvodnje. Revizori zato nisu mogli utvrditi odstupanja između proizvedenih i prodanih količina rude, ni razliku između prodajne cijene i troška proizvodnje.
U poslovnim knjigama za kraj 2023. upisana je cijena koštanja od 58 KM po toni. Revizori su utvrdili da se ta brojka ne može provjeriti. Na temelju knjiga, dakle, nije moguće reći je li Rudnik na pojedinoj toni tada zaradio ili izgubio.
Revizori su upozorili i da je opstanak poduzeća upitan. Akumulirani gubitak krajem 2023. iznosio je 2.291.922 KM, a na svaku marku kratkoročnih obveza Rudnik je imao osam feninga tekuće imovine. Društvo, navodi se, posluje u uvjetima nelikvidnosti i insolventnosti.
Rudnici od srpnja 2021. nisu plaćali poreze i doprinose na plaće radnika. Krajem 2023. taj je dug iznosio 736.452 KM. Porezna uprava blokirala je račun poduzeća 24. siječnja 2024. Protiv Rudnika vodili su se i sudski sporovi vrijedni 621.966 KM, uglavnom zbog neplaćenih računa dobavljačima.
Nabave goriva, rezervnih dijelova te utovara i prijevoza u vrijednosti od najmanje 440.388 KM obavljene su bez propisanih postupaka i ugovora.
Primjerice, prijevoznik Gram-Trans imao je s Rudnicima ugovor sklopljen 29. lipnja 2022., vrijedan 90.000 KM i s rokom do kraja te godine. Tijekom 2023. ostvario je 116.630 KM prometa bez važećeg ugovora, uz cijenu od 6 KM po toni prevezene rude. Krajem 2023. Rudnik mu je dugovao 185.183 KM.
Radove iskopa i izvoza materijala Gradac Kop iz Posušja i ZS Inženjering iz Širokog Brijega obavljali su na temelju ugovora sklopljenih nakon javnih nabava. Za radove Gradac Kopa na lokaciji Betine–Izbično ispostavljeno je pet računa ukupne vrijednosti 179.837 KM, a revizorima nisu predočeni propisani zapisnici o uvođenju izvođača u posao ni o primopredaji radova.
Ovi se nalazi odnose na postupanje Rudnika kao naručitelja, koji je bio dužan provesti postupke i voditi zapisnike.
Revizori su upozorili i na način upravljanja. Nadzorni odbor imenovao je 16. ožujka 2023. Miljenka Vukoju za vršitelja dužnosti ravnatelja bez natječaja, a na isti je način 2018. imenovan i njegov prethodnik. Skupština društva, čije ovlasti vrši županijska Vlada, u 2023. nije sazvana, iako je to zakonska obveza kad društvo posluje s gubitkom. Izvješće o poslovanju za 2023. nije sačinjeno.
Rudnik danas vodi vršitelj dužnosti direktora Jadranko Lasić. Prema objavama Vlade ŽZH, Lasić je u travnju 2023. i lipnju 2024. bio savjetnik predsjednika Vlade Predraga Čovića. Vlada je jedini vlasnik Rudnika i u njegovo ime vrši ovlasti skupštine. Kada je i kako Lasić imenovan, iz javnih podataka nije vidljivo, a natječaj za izbor direktora nismo pronašli. Upravi Rudnika od srpnja smo uputili više upita, na koje nisu odgovorili.
Aktualnu upravu pitali smo i jesu li evidencije u međuvremenu uređene, tko potvrđuje količine na kopovima i kako se nadzire otprema. Ni na to nismo dobili odgovor.
U svibnju 2023. uprava Rudnika poslala je Vladi Županije Zapadnohercegovačke dokument naslovljen „Plan eksploatacije i mogućnosti povećanja proizvodnje, a time i prihoda s ciljem saniranja financijske dubioze našeg poduzeća“.
Potpisao ga je tadašnji direktor Miljenko Vukoja. Suglasnost su potpisima dali Stanko Ljubić, Drago Galić i Anđelko Sesar. Galić je u dokumentu naveden kao bivši direktor i tadašnji šef računovodstva.
Na dvije stranice popisane su lokacije, očekivane količine i kupci:
Za kvalitetniji boksit plan je računao s cijenom od oko 80 KM po toni, uz premije i do 85 KM. Razgovaralo se i s Cemexom u Splitu.
Šest mjeseci kasnije, 13. studenoga 2023., Vladi je dostavljeno izvješće o poslovanju. Sastavio ga je Drago Galić. Uz dugove i troškove, u njemu je popisano tko je još radio u poduzeću.
Na dan 30. rujna Rudnici su imali 35 zaposlenih:
|
Radno mjesto |
Broj |
|
Administracija |
9 |
|
Bageristi |
6 |
|
Vozači |
6 |
|
Čuvari |
6 |
|
Nadzornici |
4 |
|
Radionica |
2 |
|
Direktor |
1 |
|
Pomoćni radnik |
1 |
Krajem 2022. bilo ih je 39. Troje je otišlo u mirovinu nakon što su im uplaćeni zaostali doprinosi, a dvoje je samovoljno napustilo radni odnos. Do kraja godine, prema revizorima, bila su popunjena 33 od 71 sistematiziranog radnog mjesta. Prosječna neto plaća iznosila je 1.254 KM, a plaća za prosinac 2023. isplaćena je tek u lipnju 2024.
Kraj je došao nekoliko mjeseci kasnije. Predsjednik Vlade Predrag Čović izvijestio je u ožujku 2024. na sjednici Skupštine ŽZH da je Porezna uprava blokirala račun Rudnika zbog poreznog duga od oko 900.000 KM, da su ukupne obveze narasle na oko tri milijuna KM, da je Nadzorni odbor dao ostavku i da su svi radnici upućeni na Zavod za zapošljavanje. Bez posla je tada ostalo 37 ljudi.
Dva mjeseca poslije, tadašnji ministar gospodarstva Dario Sesar rekao je zastupnicima da dug iznosi 2.291.000 KM i da površinske rude više nema. Najavio je deblokadu računa, nakon koje poduzeće može raditi „u suradnji s kooperantima“, te obećao da će bivšim radnicima i dobavljačima biti isplaćeno sve što im se duguje.
Tako je i bilo: u poslovnoj bazi CompanyWall uz Rudnike danas stoje četiri zaposlena, a rudu kopaju privatni izvođači. Jesu li bivšim radnicima podmirena potraživanja, uprava nam nije odgovorila. Bivši radnici s kojima smo razgovarali nisu željeli javno govoriti o odlasku iz poduzeća.
U rujnu 2023. dugovanja poduzeća iznosila su 2.296.076 KM, od čega dobavljačima više od 1,23 milijuna KM. U prvih devet mjeseci plaće i ostala osobna primanja koštali su oko 745.000 KM, a poslovne usluge oko 562.000 KM. Rudnik je istodobno plaćao vlastite radnike i vanjske izvođače.
Izvješće završava ocjenom da su za ostvarenje plana potrebni veće zalaganje zaposlenih i bolja radna disciplina.
Izvješće iz studenoga 2023. navodi godišnji plan proizvodnje od 62.000 tona. Alumini iz Zvornika ugovoreno je 42.000 tona, a tvrtki LEIN 20.000 tona boksita slabije kvalitete.
Prema revizorima, Rudnici su te godine isporučili 36.317 tona, oko 58 posto plana. Od prodaje boksita prihodovali su približno dva milijuna KM, odnosno prosječno 55 KM po toni.
To je znatno ispod cijene od 80 do 85 KM na koju je uprava računala u svibnju. Ugovor s Aluminom predviđao je osnovnu cijenu od 58 KM po toni, uz premije i penale prema kemijskoj analizi. Revizori zaključuju da je isporučivan boksit ispod ugovorene kvalitete. Ruda koja nije zadovoljavala uvjete tog kupca prodavana je preko tvrtke Mesihovina iz Tomislavgrada po 40 KM.
Alumina, od koje je Rudnik 2023. prihodovao 1.720.231 KM, ujedno mu je i vjerovnik. Ugovorima iz 2022. i 2023. posudila je poduzeću 180.000 KM za troškove poslovanja, uz obvezu da se dug vrati isporukom rude. Krajem 2023. preostalo je 92.052 KM duga.
Tu ovisnost Rudnik je i sam istaknuo. Kad je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zatražilo njegovo očitovanje o našem zahtjevu za pristup informacijama, Rudnik je 3. kolovoza 2026. odgovorio da bi objava podataka o dugu, blokadama računa, reprogramu duga i nadzorima, budući da društvo „praktično ovisi o jednom kupcu“, dovela do pritiska tog kupca da smanji cijenu rude. Zato je zatražio da se zahtjev odbije.
Krajem 2025. Večernji list je objavio da Rudnici s kooperantima Gradac Kop i ZS Inženjering posluju s dobiti. Navedena je proizvodnja od 32.000 tona, od čega je 25.000 tona prodano Alumini, a 7.000 izvezeno u Poljsku i Češku. Za 2026. najavljeno je 35.000 tona.
Financijski izvještaji, objavljeni u bazi CompanyWall, potvrđuju preokret u 2025., ali i dubinu rupe iz koje poduzeće izlazi:
|
2023. |
2024. |
2025. |
|
|
Prihodi (KM) |
2.049.325 |
oko 965.000 |
2.476.240 |
|
Rezultat (KM) |
−291.908 |
oko −133.000 |
oko 500.000 |
|
Kapital (KM) |
−881.279 |
oko −1.014.000 |
oko −514.000 |
|
Kratkoročne obveze (KM) |
2.249.059 |
oko 2.091.000 |
oko 1.544.000 |
I uz dobit, Rudnici su krajem 2025. imali negativan kapital i više od 1,5 milijuna KM kratkoročnih obveza. Račun im je, prema istoj bazi, bio blokiran u 2024., 2025. i 2026. godini.
Svjetske cijene boksita teško su usporedive s lokalnima jer ovise o kvaliteti rude i prijevozu. Prema Shanghai Metals Marketu, gvinejski boksit s isporukom u Kinu u listopadu 2026. vrijedio je prosječno 71,25 dolara po suhoj toni. Širokobriješki boksit prema ugovorima iz 2023. prodavao se utovaren na depou rudnika.
Bez aktualnih ugovora, kemijskih analiza i obračuna troškova ne može se reći postižu li Rudnici najbolju cijenu za rudu kojom raspolažu. Upravu smo pitali o prodanim količinama, kupcima i načinu prodaje. Odgovor nije stigao.
Količinu rude isporučene Alumini nije utvrđivao Rudnik. Mjerodavna je bila vaga u krugu tvornice u Zvorniku, a cijena se korigirala prema analizi koju je provodio kupac. Poduzeće bez vlastitog obračuna proizvodnje tako je ovisilo o mjerenju druge strane.
Na kopu je slika slična. Iskop, utovar i prijevoz obavljaju privatni izvođači, a Rudnici imaju četiri zaposlena. Revizori su utvrdili da poduzeće nema ni knjigu zaliha mineralnih sirovina ni program razvoja rudnika, koje propisuje županijski Zakon o rudarstvu. Popis zaliha rude krajem 2023. nije proveden, a količina na depou, oko 2.500 tona, navedena je kao procjena samog Društva.
Upravu smo pitali tko danas potvrđuje iskopane količine i kako se nadzire otprema. Odgovor nismo dobili.
„Ali tko kontrolira koliko je on iskopao?“, pita Ivan Mandić, širokobriješki poduzetnik koji je s Rudnicima poslovao od poslijeratnog ponovnog pokretanja proizvodnje.
Mandić je rudniku ustupao strojeve, a kasnije se bavio i prijevozom rude. Suradnja je završila sporovima, uključujući i sudski, koji je, prema njegovim riječima, dobio.
Mandić pritom naglašava da ne optužuje izvođača koji danas radi na kopovima. Njegovo se pitanje odnosi na sustav, a to je isto pitanje na koje ni revizori nisu mogli odgovoriti.
Za rudu izvezenu 2025. u Poljsku i Češku nisu poznati ni ugovori ni mjesto vaganja. Upravu smo pitali o kupcima i načinu prodaje. Odgovor nismo dobili.
Županijska uprava za inspekcijske poslove odgovorila je na naš upit u srpnju. Njezin rudarsko-geološki inspektor od 2020. do 2026. nije nadzirao Rudnike jer je za boksit nadležna federalna inspekcija. Uprava zato nema podatke o izvođačima na terenu ni o pravnoj osnovi njihova angažiranja.
Za zaštitu okoliša i zaštitu na radu razlog je drukčiji: radna mjesta tih inspektora nisu popunjena. „Ne vrše se redoviti inspekcijski nadzori u tim područjima“, navodi se u odgovoru. Postupalo se samo po zahtjevima, a za Rudnike ih nije bilo.
Federalnu inspekciju pitali smo za datume nadzora, zapisnike, nepravilnosti i naložene mjere, najprije u srpnju, a zatim opet 13. listopada. Do zaključenja teksta odgovor nije stigao.
Županijska vlada nije samo primala izvješća o teškoćama rudnika. Zaključkom od 31. listopada 2023., koji je potpisao predsjednik Vlade Predrag Čović, nadzornim odborima Rudnika boksita Široki Brijeg i Rudnika boksita Posušje naloženo je da ugovore o prodaji rude prije sklapanja dostave Vladi na suglasnost.
Vlada je tako zatražila izravan uvid u prodaju. Ugovore sa suglasnostima, iz kojih bi se mogla pratiti provedba zaključka, nismo dobili.
Na naš zahtjev iz srpnja Vlada je odgovorila 5. kolovoza. Potvrdila je da obavlja vlasničke ovlasti u Rudnicima, a za kooperante nas je uputila na upravu: „Odluke koje se odnose na angažiranje privatnih izvođača, kooperanata ili trećih osoba (…) donosi Uprava Društva.“
Vlada nam je dostavila iznose potpora:
|
Godina |
Program |
Iznos (KM) |
|
2026. |
Malo i srednje poduzetništvo |
90.000 |
|
2024. |
Malo i srednje poduzetništvo |
250.000 |
|
2024. |
Program za koncesije |
50.000 |
|
2023. |
Program za koncesije |
44.000 |
|
Ukupno |
434.000 |
Prema revizorima, iz županijskog proračuna 5. lipnja 2024. odobreno je 200.000 KM za deblokadu računa Rudnika, jer poduzeće nije imalo novca za dugove prema Poreznoj upravi.
Dio računa platila je i Federacija. Vlada FBiH u prosincu 2025. odobrila je Rudnicima, iz proračuna Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, 40.175,17 KM za uvezivanje radnog staža trojici radnika. Oni su stekli uvjete za mirovinu, ali im poslodavac nije uplatio doprinose.
Upravu smo pitali na što su potpore potrošene i koliki je preostali porezni dug. Iznos dodijeljenog novca imamo, objašnjenje kako je potrošen nemamo.
Poduzeće koje je krajem 2023. dugovalo 736.452 KM poreza i doprinosa na plaće, a čiji je račun blokiran u svakoj od posljednje tri godine, ove je godine kupilo novi osobni automobil. Ugovor je zaključen 5. svibnja s tvrtkom Markeli iz Širokog Brijega, za 48.000 KM bez PDV-a, odnosno 56.160 KM s PDV-om. Na natječaj je pristigla jedna ponuda.
Koliko je Rudnik dugovao državi u trenutku kupnje, nije poznato. Poreznu upravu FBiH pitali smo za porezni dug, blokade i eventualni reprogram duga od 2020. do 2026. U odgovoru iz srpnja navela je da su to podaci zaštićeni poreznom tajnom i da je od Rudnika zatražila suglasnost za njihovu dostavu. Do zaključenja teksta podatke nismo dobili.
Obavijest o nabavi ne navodi marku ni model. Predmet je opisan kao vozilo za potrebe Rudnika, u kategoriji osobnih automobila. Cijena je pri ocjenjivanju nosila 70 posto bodova, a rok isporuke 30 posto.
Vozila Rudniku nisu nedostajala. Revizori su krajem 2023. popisali 13 službenih vozila, od toga pet osobnih. Poduzeće nije imalo akt o korištenju službenih vozila ni normative potrošnje goriva, a dokumentaciju o kontroli potrošnje nije predočilo. Gorivo je nabavljano bez javne nabave i bez ugovora.
Upravu smo pitali o kojem je vozilu riječ, zašto je kupljeno i tko ga koristi. Odgovor nije stigao.
Boksit se u Širokom Brijegu kopa od 1930-ih. Godine 1934. zagrebačko Kontinentalno boksitno rudokopno i industrijsko društvo pripremalo je radilišta u Knešpolju, a sljedeće se godine ruda vadila na Tribošiću, Šudurovoj glavici i u Crnču. Do 1940. ondje je, uz radilišta društva Dalmatia-bauxit, proizvedeno oko 250.000 tona boksita, uz 230 do 300 radnika. Švicarska Aluminium-Industrie AG preko društva Ugrovača, osnovanog 1938., raspolagala je sa 17 rudnih polja.
Poduzeće je osnovano 1948. i do 1989. poslovalo je u sastavu mostarskog Aluminija. Godine 1960. imalo je 422 radnika, a od 1965. do 1991. proizvelo je oko dva i pol milijuna tona boksita.
Nakon rata proizvodnja je krenula gotovo od nule, a današnje društvo upisano je u sudski registar 2001. Naš sugovornik Mandić pamti kada su ljudi iz rudnika došli tražiti bager. Posla je bilo, novca nije. Stroj im je ustupio, a platili su ga, kaže, oko dvije godine poslije. Isto je bilo i s drugim bagerom, otplaćenim u obrocima.
Josip Pinjuh, vijećnik HDZ-a 1990 u Gradskom vijeću Širokog Brijega i novoizabrani zastupnik u Skupštini ŽZH, smatra da županijske vlasti moraju ozbiljno razmotriti oporavak Rudnika. Predlagao je, kaže, deset mjera, od neovisne procjene rudnih rezervi i novog poslovnog plana do modernizacije mehanizacije, financijskog restrukturiranja i povratka bivših rudara, s ciljem do 100 radnih mjesta, ali samo ako ekonomska analiza pokaže da je proizvodnja isplativa.
„Ne smijemo ponovno gomilati dugove niti zapošljavati po političkoj liniji. Rudnik mora živjeti od svoga rada, a ne od županijskog proračuna. Građani pritom moraju znati koliko se rude iskopa, po kojoj cijeni prodaje i gdje završava novac“, rekao je Pinjuh za Hercegovina.info.
Direktora Jadranka Lasića pokušali smo dobiti telefonom. Na fiksnom broju javljao se faks, a ni preko javno objavljenog mobilnog broja razgovor nije bilo moguće uspostaviti.
Rudnicima smo se prvi put obratili 9. srpnja, zahtjevom za pristup informacijama prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama FBiH. Poslali smo ga na dvije adrese elektroničke pošte koje se za poduzeće navode u javnim poslovnim bazama. Poruke su vraćene uz obavijest da adresa ne postoji. Na zahtjev nismo dobili odgovor.
Nova pitanja, o radnicima, izvođačima, količinama rude, potporama, dugovima i nabavi vozila, poslali smo 14. listopada na adresu pronađenu u dokumentaciji javnih nabava. Istoga dana upit smo proslijedili Vladi ŽZH, uz molbu da ga dostavi upravi i pošalje aktualne kontakte. Rok za odgovor bio je 19. listopada u podne. Do zaključenja teksta odgovor nije stigao.
Podatke o Rudniku tražili smo i od institucija koje ih imaju. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije naš je zahtjev iz srpnja proslijedilo Rudnicima i zatražilo njihovo očitovanje. Rudnici su 3. kolovoza odgovorili da su traženi podaci povjerljivi i zatražili da se zahtjev odbije, a Ministarstvo ga je 11. kolovoza odbilo jer Rudnik nije dao suglasnost. Porezna uprava FBiH od Rudnika je također zatražila suglasnost za dostavu podataka, koje do zaključenja teksta nismo dobili.
Tako o informacijama o poduzeću u javnom vlasništvu, koje upravlja javnim rudnim bogatstvom, u praksi odlučuje samo poduzeće.
U izvješću iz 2023. ostao je popis bagerista, vozača, nadzornika i čuvara. U današnjim poslovnim podacima ostala su četiri zaposlena. Županija poduzeću daje novac i traži da joj se prodajni ugovori dostavljaju na suglasnost.
Na pitanja kako se danas obračunava svaka iskopana i prodana tona, tko potpisuje kontrolu i jesu li ispravljeni propusti koje su revizori zatekli za 2023., uprava Rudnika boksita nije odgovorila.
Ovaj tekst je nastao u okviru nagradnog natječaja za novinare i novinarke, koji je provela Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT u lipnju 2026. godine.
Vezani članci