Revizori u Graničnoj policiji: Sporni kombiji iz Ljubuškog, milijunska zgrada u Čapljini i manjak od 1.300 zaposlenika

Tri kombija plaćena su 37.347 KM iznad maksimalne cijene propisane internim pravilnikom, posao je ponovno dobila tvrtka M.R.M. export-import iz Ljubuškog, a revizori su zaključili da uvjeti nabave nisu osigurali aktivnu i pravičnu konkurenciju. Istodobno je Granična policija BiH na stimulacije zaposlenicima potrošila više od milijun maraka i zakonski dopušteni limit premašila za oko 131.700 KM. To su samo neki od nalaza zbog kojih je Ured za reviziju institucija BiH Graničnoj policiji za 2025. godinu dao mišljenje s rezervom na usklađenost poslovanja.

Financijski izvještaji Granične policije BiH za 2025. godinu, prema ocjeni državnih revizora, istinito i fer prikazuju stanje institucije. No kada su revizori provjerili je li poslovanje bilo usklađeno sa zakonima i drugim propisima, rezultat je bio lošiji.

Granična policija dobila je mišljenje s rezervom, a kao osnovu za takvo mišljenje Ured za reviziju izrijekom navodi nepravilnosti i nedostatke u postupcima javnih nabava. Posebno je skrenuta pozornost i na stimulacije zaposlenicima isplaćene iznad dopuštenog iznosa.

Ukupno je izdano 29 preporuka - 21 nova i osam ponovljenih, što pokazuje da dio problema nije nastao tek prošle godine.

Jedna ponuda za tri kombija

Jedan od najupečatljivijih nalaza odnosi se na nabavu tri kombija.

Granična policija pokrenula je u prosincu 2025. otvoreni postupak procijenjene vrijednosti 249.900 KM bez PDV-a. Tendersku dokumentaciju preuzelo je 16 potencijalnih ponuditelja, izmijenjenu dokumentaciju pet, ali je na kraju pristigla samo jedna ponuda.

Ugovor vrijedan 249.870 KM bez PDV-a zaključen je 31. prosinca 2025. godine.

Kupljena su vozila Volkswagen T7, a revizori su posebno analizirali način na koji je Granična policija postavila tehničke karakteristike.

U istraživanju tržišta Granična policija razmatrala je VW T7 i Mercedes Vito Tourer. Međutim, revizori su utvrdili da Mercedes Vito u analiziranim izvedbama nije mogao zadovoljiti propisane dimenzije iz natječaja. Primjerice, zahtijevana je duljina od 5.000 do 5.100 milimetara i međuosovinski razmak od najviše 3.100 milimetara, dok dostupne izvedbe Vita nisu odgovarale tim uvjetima.

Revizori su zbog toga zaključili da nisu ispoštovana osnovna načela Zakona o javnim nabavama koja se odnose na „aktivnu i pravičnu konkurenciju“.

M.R.M. iz Ljubuškog ponovno dobavljač

Ugovor je sklopljen s tvrtkom M.R.M. export-import d.o.o. Ljubuški.

Revizori pritom naglašavaju kako je riječ o istom dobavljaču kao i prethodnih godina te da Granična policija nije napravila analizu koja bi objasnila zbog čega se isti dobavljač godinama pojavljuje kao ugovorni partner pri nabavi službenih vozila.

„Granična policija je zaključila ugovor o nabavci sa istim dobavljačem kao i prethodnih godina bez analize razloga koji su doveli do višegodišnjeg angažovanja istog dobavljača za službena vozila“, navodi se u izvješću.

Zbog toga je ponovljena preporuka da se napravi detaljna analiza „višegodišnje stalnosti istog dobavljača“ i dokumentira je li takvo stanje zaista rezultat tržišne konkurencije.

Kombiji 37.347 KM iznad maksimuma iz pravilnika

Problem nije ostao samo na konkurenciji.

Internim pravilnikom Granične policije maksimalna pojedinačna cijena specijaliziranog kombija bila je utvrđena na 85.000 KM.

Tri kupljena vozila koštala su ukupno 292.348 KM s PDV-om, odnosno 97.449 KM po vozilu.

Svaki je kombi tako bio 12.449 KM skuplji od maksimalne cijene određene važećim pravilnikom. Za sva tri vozila riječ je o prekoračenju od 37.347 KM.

Zanimljivo je da je novi pravilnik donesen 2026. godine, ali se maksimalna cijena kombija nije mijenjala.

Više od milijun maraka za stimulacije

Drugi veliki nalaz odnosi se na nagrađivanje zaposlenika.

Granična policija je tijekom 2025. godine za bruto stimulacije izdvojila 1.082.551 KM.

Zakon propisuje da fond za novčane nagrade može iznositi najviše 2,5 posto ukupnih godišnjih neto plaća zaposlenika koji imaju pravo na stimulaciju. Granična policija došla je do 2,85 posto.

Revizori su izračunali da je zakonski dopušteni iznos premašen za oko 131.706 KM.

No problem nije bio samo u ukupnom iznosu.

U studenome 2025. po 300 KM dobila su 1.742 zaposlenika, odnosno gotovo svi zaposleni u Graničnoj policiji.

Kao razlog je naveden povećani opseg posla zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti, ali revizori smatraju da takva raspodjela nije u skladu sa svrhom stimulacije.

Jednaka nagrada gotovo svim zaposlenicima, prema njihovu nalazu, ukazuje na „odsustvo individualnog vrednovanja rezultata rada i konkretnih mjerljivih pokazatelja“.

Nedostaje više od 1.300 zaposlenika, prekovremeni rad sve skuplji

Problem manjka ljudi vidljiv je i iz sistematizacije.

Novim pravilnikom predviđeno je ukupno 3.120 radnih mjesta, dok je Granična policija posljednjeg dana 2025. godine imala samo 1.772 zaposlena.

Nedostatak kadra nadomješta se i prekovremenim radom.

Za produženi rad u 2025. isplaćeno je 606.629 KM, što je 232.793 KM više nego prethodne godine.

Granična policija objasnila je da se prekovremeni rad koristi kako bi se održao kontinuitet nadzora državne granice i graničnih prijelaza zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti.

Revizori, međutim, upozoravaju da propisi prekovremeni rad tretiraju kao privremenu aktivnost te da u konkretnom slučaju postoji rizik da se pretvara u kontinuirani način nadomještanja kadrovskog deficita.

Računalnu opremu podijelili na direktne sporazume

Nepravilnosti su pronađene i u drugim nabavama.

Krajem 2025. računalna oprema nabavljena je kroz dva direktna sporazuma, iako je ukupna vrijednost robe iste vrste prelazila zakonski prag za korištenje direktnog sporazuma.

Revizori su isti obrazac utvrdili i kod mrežne opreme.

Njihov zaključak je izravan – na taj je način izvršeno dijeljenje predmeta nabave, a Granična policija nije postupila prema odredbama Zakona o javnim nabavama.

Milijunska zgrada u Čapljini čeka nadzor

Posebno je za Hercegovinu zanimljiv projekt izgradnje novog objekta Terenskog ureda Jug u Čapljini.

Planirana vrijednost radova bila je 5,2 milijuna KM bez PDV-a. Nakon provedenog postupka zaključen je ugovor vrijedan 4.694.000 KM bez PDV-a, odnosno 5.491.980 KM s PDV-om.

No do travnja 2026. realizacija ugovora nije bila ni počela jer nije bio izabran nadzorni organ.

Postupak za nadzor nad gradnjom procijenjen na 104.000 KM prolazio je kroz višestruke žalbene postupke. Ured za razmatranje žalbi u svibnju 2025. poništio je prvi postupak, utvrdivši da je tenderska dokumentacija bila neusklađena sa zakonom i podzakonskim aktima te da su njezina nedorečenost, proturječnosti i nejasnoće dovele do problema u postupku.

Novi postupak ponovno je vraćen Graničnoj policiji u listopadu, a zatim još jednom u siječnju 2026. godine.

Dok se projekt priprema za realizaciju, Granična policija za smještaj Terenskog ureda Jug u Čapljini plaća 4.504 KM mjesečne najamnine.

Dronovi i termalne kamere bili knjiženi kao računalna oprema

Problemi su pronađeni i kod donacija.

Granična policija je tijekom 2025. prijavila nenovčane donacije stalnih sredstava vrijedne 2.522.071 KM, od čega se više od 1,55 milijuna KM odnosilo na policijsku opremu.

Revizori su utvrdili da Ministarstvo financija i trezora nije uvijek bilo odmah obavještavano o zaprimljenim donacijama, a za policijsku opremu primljenu u prosincu 2025. obavijest nije ni poslana.

Kod jedne donacije oprema je već bila stavljena u uporabu prije knjiženja. Komisija je vrijednost naknadno procjenjivala na temelju dokumentacije, bez fizičkog pregleda jer se oprema već koristila.

Dronovi i termalne kamere bili su evidentirani kao računalna, umjesto kao policijska oprema, a kod druge donacije pogrešno unesene vrijednosti dovele su do toga da su stalna sredstva u poslovnim knjigama bila precijenjena za 32.887 KM.

Naplata starih kazni ispod deset posto

Revizori su otvorili i pitanje učinkovitosti naplate prekršajnih naloga.

U registru se nalaze nalozi kojima je istekao rok za plaćanje, a koji većinom nisu naplaćeni. Granična policija pritom nije imala sveobuhvatnu evidenciju iz koje bi se moglo pouzdano utvrditi koje je mjere poduzimala radi naplate i kakav je bio njihov rezultat.

Prema podacima dostupnim za posljednjih pet godina, stopa naplate prekršajnih naloga kojima je prošao rok za plaćanje iznosila je svega 9,65 posto.

Problemi postoje i kod drugih potraživanja. Jedna pravna osoba koja koristi prostor za samouslužne aparate nikada nije plaćala ugovorene troškove vode i električne energije pa je do kraja 2025. nastao dug od 5.100 KM. Kada je naplata pokrenuta, dužnik je dio potraživanja osporio pozivajući se na zastaru.

Četiri dana odsustva umjesto zakonska dva

Granična policija ni u 2025. nije otklonila ranije utvrđenu nepravilnost vezanu uz plaćeno odsustvo.

Zaposlenicima je odobravano do četiri dana plaćenog odsustva godišnje zbog vjerskih ili tradicijskih potreba, premda Zakon o radu u institucijama BiH predviđa dva dana po toj osnovi.

Zbog toga su revizori ponovili preporuku iz prethodne godine.

Informacijski sustav bez ključnih sigurnosnih akata

Revizori upozoravaju i na stanje informacijskog sustava institucije koja obrađuje izrazito osjetljive podatke.

Postojeći planovi razvoja informacijskih tehnologija ocijenjeni su zastarjelima, a Granična policija nema ni sveobuhvatan plan obnove opreme i licenci.

Iako se rade sigurnosne kopije, postoji redundancija dijelova sustava i provode tehničke mjere zaštite, nisu doneseni interni akti usklađeni sa smjernicama Vijeća ministara za upravljanje informacijskom sigurnošću.

Revizori zato traže jasno definirane sigurnosne protokole, procedure pohrane i izrade rezervnih kopija te procedure oporavka nakon neželjenih događaja.

Granična policija se očitovala, izvješće praktično ostalo isto

Granična policija dostavila je Uredu za reviziju komentare na sve nalaze i preporuke, a najveći dio primjedbi odnosio se upravo na javne nabave.

Revizori navode da je Granična policija „najvećim dijelom potvrdila“ njihove nalaze i preporuke, dok dio komentara nisu prihvatili jer nisu dostavljene nove činjenice ili dokazi koji bi promijenili zaključke.

Konačno izvješće, osim manje dopune vezane uz potpisivanje financijskih izvještaja, ostalo je neizmijenjeno u odnosu na nacrt.

Posebno zabrinjava što osam preporuka iz ovogodišnjeg izvješća nije novo. Revizori su ih već davali ranije, među ostalim zbog službenih vozila, zaliha, plaćenih odsustava i praćenja realizacije ugovora. Tako se iza pojedinačnih iznosa i spornih postupaka otvara šire pitanje – ne samo gdje su u 2025. napravljene pogreške, nego i zašto dio problema koje revizori godinama identificiraju još nije otklonjen.