Presuda bivšem šefu OSA-e 19. listopada: Tužiteljstvo traži kaznu blizu maksimuma, obrana oslobađanje
Je li Osman Mehmedagić nezakonito ostao na čelu Obavještajno-sigurnosne agencije BiH nakon poništenja diplome, sud će prvostupanjskom presudom odlučiti 19. listopada.
Tužiteljstvo je u završnoj riječi zatražilo kaznu blizu zakonskog maksimuma, tvrdeći da je bivši direktor OSA-e bez propisane stručne spreme ostvario oko 293.000 KM primanja i naknada. Obrana traži oslobađajuću presudu, osporavajući optužnicu, zakonitost dokaza i tvrdnje o nastaloj šteti, piše Detektor.
Prema optužnici podignutoj u prosincu 2024. godine, Mehmedagić je dužnost direktora OSA-e obavljao bez propisane visoke stručne spreme od 2019. do veljače 2023. godine, kada ga je razriješilo Vijeće ministara BiH.
Tužiteljstvo: Znao je da mu je diploma poništena
Tužiteljica Sanja Ljuboje Romić ustvrdila je da je optužnica dokazana iskazima 28 svjedoka, četiriju vještaka i materijalnim dokazima.
„Nesporno je da je na ovo mjesto imenovan odlukom Vijeća ministara i da je imao status službene osobe“, rekla je tužiteljica.
Prema njezinim riječima, dokazano je da je Mehmedagiću poništena diploma ekonomista Fakulteta za poslovne studije u Banjoj Luci, dok obrana, kako tvrdi, nevažeću diplomu pokušava prikazati valjanom.
Pozvala se na odluku Vrhovnog suda Republike Srpske, navodeći da je odbačena Mehmedagićeva tužba protiv odluke o poništenju diplome. Smatra da je Mehmedagić nakon saznanja o tome morao postupiti u skladu s odlukom, osobito zato što je kao direktor bio dužan nadzirati zakonitost rada agencije.
„Ne samo da on ostaje na funkciji već aktivno vrši radnje da prikrije tu činjenicu“, ustvrdila je Ljuboje Romić.
Spor oko tajnosti dosjea i dviju diploma
Tužiteljica se osvrnula na Mehmedagićevu instrukciju kojom su svi personalni dosjei zaposlenika OSA-e, uključujući njegov, označeni stupnjem tajnosti „povjerljivo“. Tvrdi da odluka nije proizlazila iz stvarnih potreba agencije, nego iz osobnih interesa. Prema njezinim riječima, novo vodstvo OSA-e tu je odluku ukinulo.
Navela je i da je Mehmedagić, nakon poziva da pred parlamentarnim Zajedničkim povjerenstvom za nadzor nad radom OSA-e predoči dokaz o stručnoj spremi, dostavio dvije diplome: jednu o stupnjevanju s Pravnog fakulteta u Sarajevu i drugu o stjecanju zvanja prvostupnika međunarodnog prava na Američkom sveučilištu u Tuzli.
Tužiteljstvo tvrdi da Mehmedagić na Američkom sveučilištu nikada nije studirao niti stekao zvanje te da je do te diplome došao na nepoznat način. Tužiteljica je pritom istaknula da podatak o njegovoj diplomi ne može ugroziti BiH.
Podsjetila je i da diploma iz Banje Luke nije pronađena tijekom pretrage njegove kuće te da u obrascu za radno mjesto nije naveo zvanje prvostupnika.
Tužiteljstvo osporava evidenciju studiranja
Među dokazima na koje se pozvala tužiteljica nalazi se pomoćna knjiga studenata za koju tvrdi da je krivotvorena. Prema njezinim riječima, uz broj indeksa koji je navodno koristio Mehmedagić upisano je ime drugog studenta.
Navela je da su elektronički uređaji fakulteta naknadno pronađeni kod treće osobe kojoj su bili povjereni na čuvanje, nakon čega su dobrovoljno predani i vještačeni. Odbacila je prigovore obrane o nezakonitosti njihova pribavljanja i pouzdanosti vještačenja.
„Uređaj je i dan-danas dostupan za provjeru“, rekla je.
Prema njezinim navodima, nitko od saslušanih studenata i predavača ne sjeća se Mehmedagića, iako bi se, kako smatra, zbog svoje dobi isticao među studentima.
Tužiteljica je ustvrdila i da je Mehmedagić koristio položaj kako bi ometao istragu, zaustavljajući zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći.
Zaključila je da je počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret i ostvario oko 293.000 KM koristi kroz osobna primanja i naknade. Zatražila je kaznu blizu zakonskog maksimuma, predlažući da se šteta za državni proračun cijeni kao otegotna okolnost.
Obrana: Nije mogao sam sebe razriješiti
Odvjetnica Senka Nožica ustvrdila je da nedostaci u izreci optužnice trebaju dovesti do oslobađajuće presude jer, prema stajalištu obrane, opisano djelo nije propisano kao kazneno.
Naglasila je da je za zlouporabu položaja potrebno dokazati uzročnu vezu između radnji optuženika i posljedice. Tužiteljstvo, prema njezinim riječima, posljedicu povezuje s obavljanjem radnog odnosa, iako Mehmedagić nije mogao sam sebe razriješiti. Ta je ovlast pripadala Vijeću ministara BiH.
Branitelj Nermin Mulalić završnu riječ Tužiteljstva ocijenio je prepričavanjem optužnice. Tvrdi da se optužba tijekom postupka usredotočila na pogrešnu diplomu te da nije izvela kao dokaz presudu Okružnog suda u Banjoj Luci koja, prema njegovu stajalištu, ruši optužnicu.
„Njome su uvažene tužbe i poništen akt inspektorata o poništenju diplome“, rekao je Mulalić.
Ustvrdio je da nije riječ o nezakonitom stanju s diplomom, nego o nezakonitom poništenju diplome. Izrazio je očekivanje da će sudsko vijeće razmotriti i tu presudu, a ne izdvojeno samo odluku Vrhovnog suda.
Osporavaju tvrdnje o prikrivanju podataka
Mulalić smatra da nije dokazana izravna namjera optuženika niti postupanje protiv interesa države i agencije.
Osporava tvrdnju da je označavanjem dosjea stupnjem tajnosti Mehmedagić uskraćivao informacije, navodeći da su tim dokumentima pristup imali članovi Vijeća ministara, tijela nadležnog za njegovo imenovanje i razrješenje.
Dodao je da Vijeće ministara protiv Mehmedagića nije pokrenulo postupak te da parlamentarno povjerenstvo nije iniciralo njegovo razrješenje. Prema njegovim riječima, pristup povjerljivim dosjeima imaju i parlamentarno povjerenstvo te izaslanici Doma naroda.
Smatra da ni Mehmedagićev nasljednik ukidanjem odluke o tajnosti dosjea nije bitno promijenio njihovu dostupnost.
„Svjedokinja Maumera Numić je navela da je sve u vezi s ljudima u OSA-i tajno“, rekao je Mulalić.
Branitelj je osporio i preuzimanje elektroničkih uređaja fakulteta bez pretrage. Pozivajući se na jednu od presuda Suda BiH, govorio je o malignom utjecaju stranih obavještajnih službi kroz prikazivanje institucija BiH nestručnima i nesposobnima.
„OSA je dio tog hibridnog rata“, ustvrdio je.
Obrana osporava i iznos koristi i nastalu štetu
Mulalić je istaknuo da je Mehmedagić tijekom službe surađivao s različitim policijskim agencijama te da nema dokaza da je Tužiteljstvo BiH prekinulo suradnju s njim.
Prema njegovim riječima, nedostaje financijsko vještačenje, a obrana u cijelosti osporava navode o ostvarenoj koristi. Ustvrdio je da Tužiteljstvo nije dokazalo štetu za državu te da Pravobraniteljstvo nije podnijelo zahtjev u tom smislu.
Osporio je i korištenje zapisnika s treće sjednice parlamentarnog povjerenstva, navodeći da nikada nije potpisan niti je njegov sadržaj verificiran. Dodao je da obrana ostaje pri svim prigovorima o nezakonitosti dokaza.
„Nema osnova za donošenje osuđujuće presude“, zaključio je Mulalić.
Prvostupanjska presuda bit će izrečena 19. listopada.
Vezani članci