Ministarstvo poljoprivrede HNŽ-a predlaže uklanjanje izričitog uvjeta usklađenosti lokalnih i županijskih prostornih planova iz odredbi o prenamjeni zemljišta, saznaje Hercegovina.info
Izmjene dolaze nakon što je od 2022. do 2025. više od 460 hektara poljoprivrednog zemljišta trajno prenamijenjeno za energetske objekte.
U obrazloženju prijedloga Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije navodi da se usklađenost planova pretpostavlja ako su objavljeni u službenim glasilima.
Javna rasprava otvorena je 2. studenoga, a zainteresirani imaju 15 dana od objave za dostavu komentara. Izmjene još uvijek nisu usvojene.
Hercegovina.info je 22. siječnja 2026. objavila podatke Ministarstva dobivene zahtjevom za pristup informacijama. Evidencije obuhvaćaju zemljište za solarne elektrane, vjetroelektrane, trafostanice te pristupne i servisne ceste.
U tada dostavljenom očitovanju Zavod za zemljište naveo je da su sve prenamjene obuhvatile zemljište od pete do osme bonitetne kategorije te da su te površine prostorno-planskim dokumentima bile određene za obnovljive izvore energije.
Ta tvrdnja objašnjava zašto je pitanje usklađenosti planova važno i za ocjenu ranijih postupaka. Sama činjenica da je određena namjena upisana u lokalni plan ne daje odgovor na zasebno pitanje njegove usklađenosti sa županijskim planom.
U tekstu Zakona iz 2013. godine, koji Ministarstvo objavljuje na svojoj stranici, članak 31. propisuje da se prenamjena provodi u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom Županije i jedinica lokalne samouprave te drugim zakonom određenim aktima.
Predložena izmjena iz te odredbe uklanja navođenje županijske i lokalne razine.
Članak 32. u objavljenom zakonu dodatno zabranjuje nepoljoprivredno korištenje i prenamjenu ako županijska i lokalna planska dokumentacija nije usuglašena, uz uvjet pribavljanja poljoprivredne suglasnosti. Predlaže se njegova zamjena odredbom koja zabranu veže uz protivnost dokumentima prostornog uređenja i nedostatak poljoprivredne suglasnosti, bez izričitog spominjanja usklađenosti dviju razina planova.
Ministarstvo smatra da je posebno naglašavanje te obveze nepotrebno, i to „zbog pretpostavke da su takvi dokumenti usaglašeni ukoliko su objavljeni u službenim glasilima“.
Kao opći razlog izmjena navodi uklanjanje nedorečenosti i usklađivanje postupka s „realnim potrebama investitora i organa uprave“.
Inače, na snazi je Prostorni plan HNŽ-a iz 2021. godine, dok novi plan nije usvojen. Kako je Hercegovina.info ranije dokumentirala, izmjenama mostarskog plana otvarane su solarne zone na površinama koje je županijski plan određivao kao poljoprivredno zemljište, uz spor oko izostanka potrebne suglasnosti o usklađenosti.
Budući da gradski plan mora poštovati obvezujuća pravila županijskog plana, samo ucrtavanje solarne zone na lokalnoj razini ne otklanja taj nesklad. Zato su predložene izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu posebno važne: Ministarstvo želi ukloniti izričit uvjet usklađenosti planova iz odredbi o prenamjeni, dok županijski plan iz 2021. ostaje na snazi.
Upravo su odnos lokalnih planova prema županijskom planu i izdavanje suglasnosti za prenamjenu zemljišta bili među središnjim pitanjima ranijeg istraživanja Hercegovina.info o solarnim zonama na području Mostara.
U istraživanju objavljenom u rujnu 2025. analizirani su dokumenti o izmjenama mostarskog prostornog plana i poljoprivrednim suglasnostima, uz posebno problematiziranje članaka 31. i 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Novi dokument sada predlaže izmjene upravo tih članaka.
To otvara pitanje kako bi se ubuduće odlučivalo o prenamjeni zemljišta kada je lokalni plan objavljen, ali je njegova usklađenost sa županijskim planom osporena.
Problem usklađenosti vrlo je konkretan: kako je Hercegovina.info ranije dokumentirala, izmjenama mostarskog plana otvarane su solarne zone na površinama koje je županijski plan određivao kao poljoprivredno zemljište, uz spor oko izostanka potrebne suglasnosti o usklađenosti.
Gradski plan dokument je nižeg reda i mora poštovati obvezujuća pravila županijskog plana. Zato samo ucrtavanje solarne zone u gradski plan nije dovoljno da se otkloni taj nesklad i opravda prenamjena. Upravo je usklađenost tih dokumenata izričit uvjet u članku 32. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, čiju izmjenu Ministarstvo sada predlaže.
Županijske izmjene pritom ne mogu ukinuti obveze iz federalnog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Njegov članak 6. propisuje primjenu federalnih odredbi ako poseban zakon predviđa niži stupanj zaštite zemljišta, dok članak 50. i dalje uvjetuje prenamjenu usklađenošću prostorno-planske dokumentacije Federacije i županije te poljoprivrednom suglasnošću. Taj članak uređuje odnos federalne i županijske razine, za razliku od odnosa lokalnog i županijskog plana na koji se odnose predložene izmjene. Ako budu usvojene, eventualno prekoračenje županijskih ovlasti moglo bi biti osnova za ustavno osporavanje. O njihovoj ustavnosti tada bi odlučivao Ustavni sud FBiH na zahtjev ovlaštenog podnositelja.
Za procjenu učinka izmjena treba uzeti u obzir i Zakon o prostornom uređenju HNŽ-a. Njegov članak 17. propisuje da lokalni prostorni plan preuzima i razrađuje planska opredjeljenja iz županijskog plana.
Članak 18. uređuje pribavljanje suglasnosti nadležnog ministarstva o usklađenosti lokalnog plana sa županijskim planom, programom mjera i relevantnim propisima prije donošenja plana. Predviđa i situaciju u kojoj se suglasnost smatra danom ako Ministarstvo ne odgovori u zakonskom roku.
Brisanje izričitog uvjeta iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu zato samo po sebi ne znači da prestaju obveze iz propisa o prostornom uređenju.
Otvoreno ostaje pitanje kako bi nadležna tijela primjenjivala ta dva zakona u konkretnim predmetima.
Prijedlog zahvaća i financijski dio prenamjene. Novim člankom 35.a propisao bi se obračun naknade prema odluci o katastarskom prihodu iz 1994. godine: za zemljište od prve do četvrte katastarske klase naknada bi iznosila 160 puta katastarski prihod, za petu i šestu 140 puta, a za sedmu i osmu 120 puta. Ministarstvo to obrazlaže povećanjem u odnosu na zakonski minimum od stostrukog katastarskog prihoda i većim prihodima za osposobljavanje novih poljoprivrednih površina.
Za ocjenu učinka na trošak investitora važan je i federalni zakon. Njegov članak 51. za trajnu prenamjenu obradivog poljoprivrednog zemljišta propisuje naknadu od najmanje 20 posto tržišne vrijednosti, odnosno pet posto za individualnu stambenu gradnju. Zato ostaje otvoreno u kojim bi se slučajevima primjenjivao novi obračun prema katastarskom prihodu i kako bi se osiguralo poštovanje federalnog minimuma vezanog uz tržišnu vrijednost.
Predloženom dopunom članka 34. uređuje se i postupanje kada nadležno tijelo propusti upozoriti stranku na obvezu pribavljanja poljoprivredne suglasnosti, a urbanistička suglasnost već bude izdana.
Ako stranka potom podnese zahtjev, Ministarstvo bi ga moralo uzeti u rješavanje radi stvaranja preduvjeta za građevinsku dozvolu. No, obveza rješavanja zahtjeva ne znači da bi suglasnost automatski morala biti odobrena.
Istodobno se predlaže izričita zabrana izdavanja urbanističke suglasnosti bez prethodne poljoprivredne, kao i građevinske dozvole bez priložene poljoprivredne suglasnosti.
Objavljeni prijedlog uopće nema posebnu prijelaznu odredbu o primjeni na ranije započete postupke niti odredbu koja bi ranije izdane suglasnosti proglasila zakonitima. Učinak na pojedine postojeće predmete stoga se ne može utvrditi samo iz ovog dokumenta.
Komentari se dostavljaju na propisanom obrascu Ministarstvu na adresu Hrvatske mladeži bb, 88000 Mostar ili na e-adresu ministarstvopoljhn@gmail.com, u roku od 15 dana od objave poziva.
Iako se u pozivu govori o nacrtu, priloženi dokument nosi oznaku prijedloga, a obrazloženje spominje skraćeni postupak. Riječ je o tekstu upućenom na javnu raspravu, a ne o zakonu koji je stupio na snagu.
Vezani članci