Pred izbore svi za slobodu medija, ali analiza otkriva: Nijedna stranka nema konkretan plan zaštite novinara

Političke stranke u Bosni i Hercegovini uglavnom deklarativno podržavaju slobodu medija i sigurnost novinara, ali ta obećanja nisu praćena konkretnim mjerama, rokovima, proračunima niti pokazateljima prema kojima bi se moglo pratiti njihovo ispunjavanje, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja Udruženja BH Novinari predstavljeni u četvrtak u Sarajevu.

Riječ je o prvoj fazi istraživanja „Od obećanja do odgovornosti: Političke stranke, sloboda medija i sigurnost novinara u BiH“, kojim je obuhvaćeno djelovanje političkih stranaka i njihovih dužnosnika u području medijskih sloboda te zaštite prava i sigurnosti novinara od 2022. do 2026. godine.

Autor istraživanja prof. dr. Amer Osmić kazao je kako se tijekom analize nije promatrala samo javno iskazana podrška slobodi govora i europskim standardima, nego i jesu li iz takvih stavova proizašle konkretne politike.

„Kada je u pitanju mjerljivost političkih obećanja, nisu ponuđene adekvatne mjere, aktivnosti, rokovi, proračuni i, što je vrlo važno za praćenje, pokazatelji na temelju kojih biste mogli pratiti realizaciju tih obećanja kroz definirane rokove. Takvih elemenata nema ni u jednoj političkoj opciji u BiH koju smo analizirali“, rekao je Osmić.

Pojasnio je kako cilj istraživanja nije rangirati političke stranke niti pojedinim opcijama davati bolje ili lošije ocjene.

„Ovim rezultatima želimo potaknuti političke opcije da zajedno s nama razgovaraju o elementima koje je moguće integrirati u programe koje tek trebaju objaviti“, dodao je.

BH Novinari analizirali su programe, akcijske planove, deklaracije te javno dostupne podatke 15 političkih stranaka koje sudjeluju u vlasti na različitim razinama i prijavljene su za Opće izbore 2026. godine. Cilj je, navode, potaknuti stranke na dugoročniji i strateški pristup medijskim slobodama i sigurnosti novinara kao dijelu europskih vrijednosti i procesa pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

„Rješenja se donose ad hoc“

Glavna tajnica BH Novinara Borka Rudić upozorila je kako su se u medijskom sektoru i području sigurnosti novinara prethodnih godina često donosila ad hoc rješenja.

„Vidjeli smo da se u medijskom sektoru i u području sigurnosti novinara donose ad hoc rješenja koja nisu rezultat promišljene stranačke politike prema medijima, već su individualne odluke i 'osjećaj' pojedinih političkih lidera da medije treba disciplinirati ili na drugi način kreirati medijsko okruženje“, kazala je Rudić.

Posebno problematičnim smatra to što su pojedini prijedlozi političkih lidera kroz zakonodavnu i izvršnu vlast pretvarani u zakonska rješenja koja su, prema ocjeni Udruženja, negativno utjecala na slobodu medija.

Kao primjer navela je kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj, ali i neučinkovito procesuiranje napada i prijetnji novinarima.

„BiH je nazadovala za 26 mjesta na ljestvici Reportera bez granica u posljednje tri godine, što je izravna posljedica izmjene zakonskog okvira, prije svega kriminalizacije klevete u Republici Srpskoj, ali istodobno i neučinkovitog procesuiranja napada i prijetnji novinarima“, rekla je Rudić.

Divković: Prije 15 godina bili smo na 37. mjestu

Predsjednik Udruženja BH Novinari Marko Divković kazao je kako rezultati sličnih analiza pokazuju dugogodišnje nazadovanje Bosne i Hercegovine kada su u pitanju medijske slobode.

„Prije nekih 15 ili 16 godina Bosna i Hercegovina, mjerena Indeksom medijskih sloboda, bila je na fantastičnom 37. mjestu. Ovi isti kojima ćemo uputiti podatke i prijedloge sve to vrijeme radili su na štetu novinarskih i medijskih sloboda. Zato smo došli tu gdje jesmo, negdje na 90. mjestu. Nemojte da se uspoređujemo s lošijima, hajdemo se uspoređivati s boljima“, rekao je Divković.

Podsjetio je i da je Udruženje prije gotovo deset godina parlamentarcima uputilo prijedloge za donošenje triju zakonskih rješenja – zakona o medijskom vlasništvu, zakona o marketinškom oglašavanju te izmjene kojom bi se napad na novinara tijekom obavljanja profesionalne dužnosti tretirao kao kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

„Deset godina je prošlo, a tek smo prije dvije godine dobili birokratski odgovor da su naši zahtjevi i prijedlozi zaprimljeni negdje na nekom protokolu. I to je sve“, kazao je Divković.

Pokreću četverogodišnju kampanju

BH Novinari najavili su i četverogodišnju zagovaračku kampanju za jačanje medijskih sloboda i unapređenje kaznenopravne zaštite novinara i novinarki u BiH.

Kampanja će trajati od 2026. do 2030. godine, a među njezinim ciljevima bit će izmjene kaznenog zakonodavstva, bolja zaštita novinara od prijetnji i nasilja te usklađivanje propisa BiH s europskim standardima.

„U razdoblju od 2026. do 2030. zagovarat ćemo izmjene kaznenog zakonodavstva, zaštitu novinara od prijetnji i nasilja, usklađivanje zakonodavstva BiH s europskim standardima o transparentnosti medijskog vlasništva, financiranju medija javnim novcem, neovisnosti javnih medijskih servisa i regulatora te formiranje fonda za podršku medijima i produkciju pluralnih medijskih sadržaja“, kazala je Rudić.

Dodala je kako kampanja ne bi trebala uključivati samo novinarsku i medijsku zajednicu, nego i građane kao korisnike medijskih sadržaja i nositelje prava na informiranje.

Iz BH Novinara poručuju kako u procesu europskih integracija žele otvoriti pitanje političke i institucionalne odgovornosti za stanje medijskih sloboda te osigurati da zaštita novinara više ne ostane samo na deklarativnoj podršci političkih stranaka.