Umjesto dobiti od oko 110 milijuna maraka, Elektroprivreda BiH će ovu godinu završiti u minusu oko 90 milijuna maraka, pod uvjetom da se taj projicirani gubitak dodatno ne poveća u narednih dvadesetak dana, piše Oslobođenje.
Za ilustraciju kakve su se poslovne odluke donosile u Elektroprivredi BiH s Admirom Andelijom na čelu mogu poslužiti podaci o trgovanju viškovima električne energije u tijeku prošle godine. Upravo bi u brojevima koji slijede možda trebalo tražiti i uzroke za gubitak ostvaren u 2023.
Treba imati u vidu da je prosječna cijena električne energije na burzama tijekom prošle godine iznosila 528 KM po megavatsatu. Cijene su se kretale od 369,89 u travnju do 968,41 KM po megavatsatu u kolovozu 2022. Elektroprivreda BiH inače, prilikom prodaje viškova struje sklapa dugoročne i kratkoročne ugovore i to sa firmama unutar i izvan BiH. Što se tiče dugoročnih prodaja, tijekom prošle godine bio je samo jedan kupac iz BiH i to tvrtka Axpo iz Mostara, te jedan kupac izvan zemlje - MVM Partner ZRT iz Mađarske.
Sa tvrtkom iz Mađarske postignuta je takva cijena koja je omogućila zaradu i veću nego da su viškovi električne energije prodavani po cijenama s burze. Zahvaljujući ovom povoljnom ugovoru, ostvarena je dobit veća za oko 17,7 milijuna KM nego da je struja prodavana po burzanskim cijenama.
Nažalost, to je jedini plus koji je EPBiH ostvario u trgovanju.
Tako je firmi Axpo iz Mostara struja prodavana po cijeni od 97,18 KM po megavatsatu, a ukupan dobiveni iznos bio je 4,33 milijuna KM.
Međutim, da je struja prodavana po cijeni izlistanoj na burzi, taj prihod je mogao biti 23,5 milijuna KM. To znači da je samo u poslovanju sa ovom firmom EPBiH prošle godine ostao “kraći” za 19,2 milijuna KM.
Novinari Oslobođenja istražili su tko je zapravo firma Axpo. Prema službenim podacima, direktor firme je Boris Jurković. Prokurator, odnosno zastupnik osnivača je Marco Saalfrank, dok je prokurista Veljko Cvijović. Osnivač mostarske firme je, prema službenim podacima, kompanija Axpo Solutions AG iz Švicarske, čiji su najveći vlasnici kanton Zürich i elektrana kantona Zürich.
Švicarska kompanija ima dozvolu za opskrbljivanje i međunarodnu trgovinu električnom energijom. Međutim, ono što je najzanimljivije u vezi sa mostarskom firmom je da, prema podacima Financijsko-informatičke agencije FBiH (FIA), Axpo već tri godine zaredom ima samo jednog zaposlenog. Kako saznaje Oslobođenje, to nije direktor Jurković, nego druga osoba, koja je zapravo menadžer ureda. Ipak, to što godinama ima jednog zaposlenog ovoj firmi ne predstavlja prepreku da zarađuje sve više novca. Tako je 2020. godine imala ostvaren promet od 75,6 milijuna KM, a prijavljena dobit iznosila je nešto više od 128.000 KM.
Već 2021. i promet i dobit su enormno porasli. Tako je ukupan prihod iznosio 166 milijuna KM, odnosno 2,2 puta više nego godinu ranije. Dobit je još više rasla i iznosila je 33,2 milijuna maraka, odnosno bila je 259 puta veća nego godinu ranije. Prošle godine nisu ostvareni ovako impozantni financijski pokazatelji. Ukupan prihod je opet porastao i to na 262,7 milijuna KM. Međutim, dobit je iznosila 18,5 milijuna KM. Praktično dobit je nešto manja u odnosu na razliku u cijeni po kojoj su kupili struju od EPBiH od one po kojoj su je, moguće je, i prodali.
Ako mislite da su spomenutih 19,2 milijuna KM minusa u poslovanju EPBiH loša odluka, kako onda okarakterizirati minus od 77 milijuna KM, koliko je dostignuto na kratkoročnim ugovorima. Spomenimo da su kratkoročni ugovori za trgovanje unutar BiH sklopljeni sa tvrtkama GEN-I, Alpiq Energija BH, Interenergo, HSE BH, Danske Commodities BH, Petrol BH, Axpo BH (opet oni), EFT Bileća, HEP Energija Mostar i Elektroprivreda HZHB. Što se tiče vanjske trgovine, kratkoročni ugovori su sklapani sa MVM Partner iz Srbije, HEP i GEN-I iz Hrvatske, HSE iz Slovenije, ENER Trade SHPK iz Albanije i MVM Partner ZRT iz Mađarske.
Na prodaji viškova električne energije unutar BiH, da je pri obračunu koristio prosječnu burzansku cijenu, EPBiH je mogao zaraditi dodatnih 71,7 milijuna KM. Na prodaji izvan BiH, uz korištenje burzanske cijene, moglo se zaraditi još 5,4 milijuna KM.
Kada se saberu ova tri minusa i jedan plus, dođe se do podatka da je EPBiH, zahvaljujući “mudrim glavama” koje su ga vodile, zaradio 78,6 milijuna KM manje nego što je mogao.
Uspjeli smo doći i do podataka o prodaji viškova električne energije u razdoblju siječanj-listopad ove godine. Što se tiče dugoročnih ugovora, vrijednost viškova struje prodane unutar BiH iznosi 83,9 milijuna KM, a izvan BiH 18,6 milijuna KM. Ugovori su sklapani sa tvrtkama iz BiH: GEN-I Sarajevo, EFT Bileća i Petrol BH (nema Axpoa iako je prošle godine jedini sklapao dugoročne ugovore), a prodaja izvan BiH je opet išla samo preko mađarske kompanije MVM Partner ZRT.
Što se tiče kratkoročnih ugovora, vrijednost viškova električne energije prodane unutar BiH je 48,7 milijuna KM, a izvan BiH 2,6 milijuna KM. Kratkoročni ugovori su sklopljeni sa devet bh. tvrtki: HSE BH, Interenergo, GEN-I, Alpiq Energija BH, Danske Commodities BH, Axpo BH, Petrol BH, Hifa-oil i EFT Bileća, te sa četiri tvrtke izvan zemlje: ENER Trade SHPK iz Albanije, HEP i GEN-I iz Hrvatske i HSE iz Slovenije.
Međutim, ono što u EPBiH kriju k’o zmija noge jeste cijena po kojoj svakom od kupaca ponaosob prodaju ove viškove. To pravdaju poslovnom tajnom. Sigurno je da će i ti podaci jednom isplivati, a tada će se znati stvarni poslovni rezultati, jer iznosi za ovu godinu sami po sebi ništa ne govore.
Ukupno 17 kompanija registrirano je za trgovinu električnom energijom u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) od čega ih 13 ostvaruje prihode, dok ih svega devet bilježi neto profit. Najveće prihode,…
Vezani članci