Nova pravila za nasilje i prijetnje u školama ŽZH: Policija se zove odmah, a nastavnici ne smiju razgovarati s medijima

Novi pravilnik propisuje kako škole moraju postupati u slučajevima nasilja, ozbiljnih prijetnji, oružja, samoozljeđivanja i digitalnih ugroza. Određeno je i tko smije davati informacije medijima.

Osnovne i srednje škole u Županiji Zapadnohercegovačkoj dobile su jedinstvene smjernice za postupanje u događajima koji ugrožavaju ili mogu ozbiljno ugroziti život, zdravlje i sigurnost učenika i zaposlenika.

Novi pravilnik, u koji je Hercegovina.info imala uvid propisuje hitne mjere zaštite, obavještavanje policije, roditelja i drugih nadležnih službi, čuvanje dokaza, vođenje evidencije i pokretanje psihološke krizne intervencije.

Kada škola mora reagirati?

Ugrozom se, prema pravilniku, smatraju: neposredna opasnost za život ili zdravlje, nasilje ili ozbiljna prijetnja nasiljem
sumnja na počinjenje kaznenog djela, posjedovanje ili uporaba oružja ili opasnog predmeta, prijetnje ozljeđivanjem, ubojstvom, samoozljeđivanjem ili samoubojstvom, požari, eksplozije, prirodne i tehničke nesreće, ozbiljne ugroze nastale uporabom digitalnih tehnologija, te druge situacije koje mogu izazvati ozbiljan psihološki stres ili krizu u školi.

Pravila se ne primjenjuju samo na događaje unutar školske zgrade. Obuhvaćeni su i školsko dvorište, neposredna blizina škole, aktivnosti koje škola organizira te drugi događaji koji ozbiljno utječu na sigurnost i rad škole.

Policija se mora obavijestiti bez odgađanja

Zaposlenik koji sazna za neposrednu opasnost mora odmah poduzeti zaštitne mjere u granicama svojih ovlasti i mogućnosti te obavijestiti ravnatelja.

Mjere mogu uključivati pozivanje policije, hitne pomoći ili vatrogasaca, udaljavanje učenika od opasnosti, evakuaciju, ograničavanje pristupa ugroženom prostoru i pružanje prve pomoći.

Škola mora bez odgađanja obavijestiti policiju ako događaj upućuje na ozbiljnu prijetnju nasiljem, uporabu oružja, moguće kazneno djelo, seksualno nasilje, iznudu, ucjenu, nasilje prema zaposleniku škole ili ozbiljne prijetnje upućene digitalnim putem.

Lakši sukobi i razmirice među učenicima, koji ne upućuju na neposrednu ugrozu, rješavat će se pedagoškim i zaštitnim mjerama.

Ako škola nije sigurna treba li određeni događaj prijaviti, dužna je bez odgađanja zatražiti mišljenje nadležne policijske uprave.

Posebna pravila kod prijetnje samoubojstvom

U slučaju prijetnje ili najave samoozljeđivanja odnosno samoubojstva škola mora odmah osigurati nadzor i sigurnost učenika.

Ovisno o okolnostima, obavještavaju se hitna medicinska služba, roditelji ili skrbnici, policija i druge nadležne službe.

Pravilnik predviđa i pokretanje psihološke krizne intervencije kada događaj izazove ozbiljne posljedice za učenike, zaposlenike ili širu školsku zajednicu.

Roditelj se u pojedinim slučajevima neće prvi obavijestiti

Škola će o kriznom događaju, ovisno o njegovoj vrsti i okolnostima, obavijestiti policiju, centar za socijalni rad, zdravstvenu ustanovu, roditelja ili skrbnika i resorno ministarstvo.

Ipak, roditelj se neće obavijestiti prije nadležnog tijela ako bi to moglo ugroziti sigurnost učenika, očuvanje dokaza ili provedbu službenog postupka.

Događaj koji je prouzročio ili mogao prouzročiti teške posljedice škola mora odmah prijaviti Ministarstvu obrazovanja, znanosti, kulture i športa ŽZH.

Početnu pisanu obavijest škola mora dostaviti najkasnije 24 sata nakon saznanja za događaj. Izvješće o događaju, poduzetim mjerama i daljnjem postupanju dostavlja se najkasnije osam dana od dana događaja.

Škole moraju osigurati mjesto događaja i sačuvati dokaze

Ako postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela, škola mora, u granicama svojih mogućnosti, osigurati mjesto događaja, sačuvati tragove, predmete i dokumentaciju te spriječiti uništavanje ili izmjenu mogućih dokaza.

Nadležnim službama mora se omogućiti pristup podacima i dokumentaciji u skladu sa zakonom.

Škole će o svakom ozbiljnom događaju voditi posebnu evidenciju s podacima o vremenu i mjestu događaja, poduzetim mjerama, obaviještenim institucijama, očuvanim dokazima i procjeni daljnjeg rizika.

Pravila obuhvaćaju i digitalno nasilje

Posebne odredbe odnose se na prijetnje, nasilje, uznemiravanje, ucjene, iznude, povrede privatnosti i širenje štetnih sadržaja uporabom digitalnih tehnologija.

Škola u tim slučajevima mora zaštititi učenika, sačuvati dostupne podatke o sadržaju i njegovu širenju te obavijestiti policiju ako postoji sumnja na kazneno djelo ili neposrednu opasnost.

Seksualno eksplicitni sadržaj koji uključuje maloljetnu osobu ne smije se umnožavati, prosljeđivati niti pohranjivati izvan postupka očuvanja dokaza prema uputama nadležnog tijela.

Tko smije govoriti medijima?

Informacije o kriznom događaju učenicima, roditeljima, zaposlenicima i javnosti daje ravnatelj škole ili osoba koju on ovlasti.

Informacije moraju biti provjerene, primjerene dobi učenika i ograničene na podatke potrebne za zaštitu sigurnosti i sprječavanje širenja dezinformacija. Istodobno se moraju zaštititi identitet, privatnost i dostojanstvo učenika.

Pravilnik izrijekom propisuje:

„Zaposlenici škole bez ovlaštenja ne smiju davati izjave medijima niti objavljivati podatke o događajima na društvenim mrežama.“

Ova odredba odnosi se na krizne događaje obuhvaćene pravilnikom, a ne na sve javne istupe školskih zaposlenika.

Informacije koje bi mogle utjecati na policijsku istragu ili postupanje drugog nadležnog tijela smiju se objaviti tek nakon usuglašavanja s tim tijelom.

Škole imaju 60 dana za usklađivanje

Ministarstvo će organizirati početna i periodična osposobljavanja ravnatelja, stručnih suradnika i drugih zaposlenika za prepoznavanje ugroza, poduzimanje hitnih mjera, očuvanje dokaza i pokretanje psiholoških intervencija.

Škole moraju u roku od 60 dana od stupanja pravilnika na snagu uskladiti svoje interne akte i zaposlenike upoznati s propisanim postupcima.