Kraj poreznih povlastica za kladionice? Zastupnici 22. siječnja raspravljaju o uvođenju PDV-a na igre na sreću

Na 35. sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, zakazanoj za 22. siječnja, zastupnici će razmatrati Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o porezu na dodanu vrijednost BiH, koji se odnosi na oporezivanje igara na sreću.

Prijedlog je u parlamentarnu proceduru uputila zastupnica Mia Karamehić-Abazović (Naša stranka), a predviđa izmjenu samo jedne odredbe važećeg Zakona o PDV-u, kojom bi se ukinulo oslobađanje igara na sreću od poreza na dodanu vrijednost.

U obrazloženju prijedloga navodi se da je cilj oporezivanja djelatnosti koja ima negativne društvene posljedice, uključujući razvoj ovisnosti, financijske gubitke i narušavanje socijalne stabilnosti.

„Oporezivanje ovakve djelatnosti djelovalo bi destimulativno na korisnike, a istodobno omogućilo ostvarenje značajnih poreznih prihoda koji bi se trebali usmjeriti na saniranje zdravstvenih i socijalnih posljedica ove djelatnosti, kao i na dodatno financiranje zdravstvenog sustava u Bosni i Hercegovini“, navodi se u obrazloženju zakona.

Dodaje se kako je izuzimanje igara na sreću iz sustava indirektnog oporezivanja „potpuno neopravdano“ te da takva praksa dovodi do štete za proračune institucija u Bosna i Hercegovina, stavljajući priređivače igara na sreću u povlašten položaj u odnosu na druge porezne obveznike, doznaje Klix.

U prijedlogu se ističe i da godišnji promet priređivača igara na sreću premašuje dvije milijarde konvertibilnih maraka, uz trend kontinuiranog rasta. U taj iznos uključena su i sredstva potrošena na online igre na sreću, koje su, kako se navodi, nedostatno regulirane, osobito kada je riječ o priređivačima koji nisu registrirani u BiH.

Zastupnica je predložila da se zakon razmatra po hitnoj proceduri.

Trenutačno priređivači igara na sreću u BiH plaćaju porez na dobit, porez na ukupan promet igara na sreću, kao i porez na dobitke igrača u slučaju većih iznosa. Visina poreznih stopa razlikuje se ovisno o entitetu, a u Federacija Bosne i Hercegovine i ovisno o kantonu u kojem se objekt nalazi.

Kako bi prijedlog bio usvojen, potrebna je većina glasova prisutnih zastupnika, uz najmanje jednu trećinu glasova zastupnika iz oba entiteta. U slučaju usvajanja u Predstavničkom domu, zakon mora dobiti potvrdu i u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.