Još jedna rijeka u cijevima: mHE Oštrac postaje 125. hidroelektrana u BiH

Mala hidroelektrana Oštrac na rijeci Ugar, na području općine Travnik, uskoro bi trebala biti priključena na elektroenergetsku mrežu i puštena u rad, objavila je Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT.

Aktivisti su tijekom obilaska terena utvrdili da su radovi na objektu završeni. Prema podacima kojima raspolaže ACT, Oštrac bi trebao postati 125. mala hidroelektrana u pogonu u Bosni i Hercegovini.

Iz Fondacije upozoravaju da ovakvi objekti, unatoč razmjerno malom doprinosu ukupnoj proizvodnji električne energije, mogu ostaviti trajne posljedice na riječne ekosustave.

Dozvole poništavane, postupci ponovno pokretani

Projekt mHE Oštrac posljednjih su godina pratili brojni pravni sporovi koje su pokretali ekološka udruženja i lokalni ribolovci.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma 2024. godine prihvatilo je žalbu Kluba sportskih ribolovaca Travnik, koju je pripremio Aarhus centar u BiH, nakon čega je poništeno rješenje nadležnog ministarstva Srednjobosanske županije.

Prethodno je Vrhovni sud Federacije BiH poništio urbanističku suglasnost izdanu investitoru V.N.T. d.o.o. Jajce. Predmet je vraćen nadležnom tijelu na ponovno odlučivanje, zbog čega sudske odluke nisu značile i konačno zaustavljanje projekta.

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Srednjobosanske županije potom je ponovno pokrenulo postupak izdavanja urbanističke suglasnosti te javnosti stavilo na uvid idejni projekt hidroelektrane. Objekt instalirane snage 890 kilovata planiran je na području katastarskih općina Melin u Dobretićima i Korićani u Travniku.

Robert Oroz iz Fondacije ACT za Fokus objašnjava da pozitivne sudske presude ne podrazumijevaju nužno trajno zaustavljanje određenog projekta.

„Sudovi, odlučujući o našim tužbama, ponište osporeno rješenje i predmet vrate nadležnom tijelu, najčešće resornom ministarstvu na entitetskoj ili županijskoj razini, na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku tijelo koje je izdalo poništeno rješenje mora donijeti novi akt, uvažavajući pravno shvaćanje suda“, kazao je Oroz.

Kao primjer naveo je mHE Jovići na rijeci Plivi kod Šipova, čija je okolišna dozvola u lipnju ove godine poništena treći put. Nadležno ministarstvo dobilo je rok za donošenje novog akta, zbog čega ekološke udruge očekuju nastavak pravne borbe.

Kako je Oštrac izuzet od zabrane novih hidroelektrana

Parlament Federacije BiH u srpnju 2022. godine usvojio je zakonske izmjene kojima je obustavljeno izdavanje energetskih dozvola za nove male hidroelektrane instalirane snage do deset megavata.

Iznimka je ostavljena za investitore koji su prije stupanja zakona na snagu imali zaključene ugovore o koncesiji. Oni su dobili rok od tri godine za kompletiranje zahtjeva za izdavanje energetske dozvole.

„MHE Oštrac nalazila se u toj skupini projekata te je u ostavljenom roku uspjela kompletirati dokumentaciju, odnosno zadržati pravo građenja“, rekao je Oroz.

Prema njegovim riječima, zakonske izmjene jedan su od najvećih uspjeha ekološkog pokreta u novijoj povijesti BiH jer su spriječile realizaciju velikog broja planiranih projekata i smanjile interes investitora za gradnju novih malih hidroelektrana.

Oroz ističe kako se djelovanje ekoloških udruga sada usmjerava na praćenje rada već izgrađenih objekata, osobito na poštivanje obveze ispuštanja ekološki prihvatljivog protoka vode.

„U prethodnim mjesecima podnijeli smo više prijava nadležnim inspekcijama protiv malih hidroelektrana za koje smo sumnjali da ne ispuštaju minimalne propisane količine vode“, naveo je.

Od usvajanja zakonske zabrane u srpnju 2022. godine u Federaciji BiH u pogon je, prema podacima ACT-a, puštena samo jedna mala hidroelektrana. Oštrac bi mogao postati druga.

Aktivisti upozoravaju na nastavak gradnje u Republici Srpskoj

Dok je u Federaciji BiH smanjen interes za izgradnju malih hidroelektrana, iz ACT-a upozoravaju da se takvi projekti i dalje realiziraju u Republici Srpskoj, gdje nije donesena zakonska zabrana po uzoru na Federaciju.

„Još jednom apeliramo na predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, resorno ministarstvo, Vladu i Narodnu skupštinu Republike Srpske da razmotre i usvoje zakon kojim će se zaštititi rijeke u tom entitetu“, kazao je Oroz.

Prema podacima Fondacije ACT, u Bosni i Hercegovini trenutačno rade 124 male hidroelektrane, dok je još približno 20 objekata u nekoj fazi izgradnje.

„To znači da bismo za godinu ili dvije mogli imati gotovo 150 malih hidroelektrana u pogonu. Ako uzmemo u obzir da prosječna duljina cjevovoda iznosi oko dva kilometra, dolazimo do podatka da je oko 300 kilometara naših divljih planinskih rijeka završilo u investitorskim cijevima. Takve pogrešne razvojne pravce ne smijemo ponoviti na našim prirodnim dobrima“, zaključio je Oroz.