Fratar iz Livna proizveo preko tonu meda i osvojio zlatno priznanje

U sezoni obilježenoj sušom i slabim prinosima meda u dijelu Hercegbosanske županije, livanjski franjevac fra Goran Barešić iz 45 košnica izvrcao je oko 1.300 kilograma meda. Za njegovu kvalitetu osvojio je zlatno priznanje, a uspjeh ponajprije pripisuje radu na uzgoju kvalitetnih pčelinjih matica.

Pčelarstvom se bavi tek četiri godine. Počeo je bez prethodnog iskustva, uz pomoć Josipa Gele, koji ga je upoznao s osnovama rada s pčelama. Nabavio je osam košnica, a znanje poslije nadograđivao iskustvom i savjetima iskusnijih pčelara, priču donosi Maja Gravoca za FENA-u. 

Ove je godine imao oko 120 košnica, no med je vrcao iz njih 45. Ostale su uglavnom služile uzgoju matica i razvoju mladih pčelinjih zajednica.

U suradnji s livanjskim pčelarom nabavio matice iz Austrije

U razgovoru za Fenu fra Goran ističe da je kvaliteta matice presudna za razvoj i snagu pčelinje zajednice.

„Matica je sve”, kaže.

Važan korak napravio je u suradnji s dugogodišnjim livanjskim pčelarom Zoranom Sušom. Prije dvije godine iz Austrije su nabavili selekcionirane matice, a njihov uzgoj nastavili u pčelinjaku u Lištanima.

Riječ je, prema njegovu objašnjenju, o maticama odabiranima prema poželjnim nasljednim osobinama, poput manje sklonosti rojenju, mirnoće pčela i sposobnosti zajednice da prikupi više meda.

Pčelinjak u Lištanima relativno je izdvojen od drugih, pa su ondje nastojali osigurati povoljnije uvjete za oplodnju novih matica.

Jedna zajednica donijela čak 80 kilograma meda

Fra Goran objašnjava da rojenje može oslabiti zajednicu upravo kada joj je potrebna snaga za prikupljanje nektara. Posebno je nepovoljno ako dio pčela napusti košnicu neposredno prije glavne medonosne paše.

Kao primjer navodi zajednicu sa selekcioniranom maticom koja je donijela 80 kilograma meda i nije se rojila. Druga zajednica, s uobičajenom maticom, prema njegovim riječima, prikupila je jedva dovoljno meda za vlastite potrebe te se izrojila.

Razlike su se posebno pokazale tijekom sušne godine. Pčelari iz Livna i Tomislavgrada još su u kolovozu upozoravali da pojedini proizvođači dobivaju samo dva do tri kilograma livadskog meda po košnici.

Ni fra Goran ne osporava da je sezona bila nepovoljna, no svoj prinos smatra vrlo dobrim čak i za uspješnije godine. Ipak, upozorava da ponavljanje istih postupaka ne jamči jednak rezultat svake sezone.

„U pčelarstvu je tako da vi svake godine radite isto”, kaže, objašnjavajući da nakon izvrsne godine može doći sezona u kojoj rezultati izostanu.

Briga o pčelama prije količine meda

Govoreći o zdravlju pčela i suzbijanju varoe, fra Goran navodi da prednost daje biljnim pripravcima. Opisujući vlastiti način rada, kaže da pčelama daje pripravak od pelina i borovih iglica.

„Pravimo čaj od pelina i borovih iglica, to kuhamo i taj čaj dajemo pčelama”, objašnjava.

Takav pristup povezuje sa shvaćanjem pčelarstva u kojem dobrobit zajednice ima prednost pred količinom proizvedenog meda.

„Pčelari se brinu da su pčele dobro, pa ako donesu nešto, dobro je. A ako ne donesu, nek' one imaju za sebe, i to je to”, kaže fra Goran.

Planira manje košnica i snažnije zajednice

Od početka bavljenja pčelarstvom svake je godine osvajao zlatnu medalju na ocjenjivanjima kvalitete meda.

Dosadašnje iskustvo uvjerilo ga je da dobar prinos ne zahtijeva nužno velik broj košnica. Pčelinjak zato planira smanjiti na najviše 50 košnica i više se posvetiti kvaliteti zajednica nego njihovoj brojnosti.