Europski ombudsman otvorio je 5. svibnja istragu u vezi s odlukom Europske investicijske banke da odobri prijedlog financiranja za vjetroelektranu Poklečani u Bosni i Hercegovini, potvrđeno je za Hercegovina.info iz inicijative mještana koji se godinama protive načinu na koji se projekt provodi.
Ombudsman je od Europske investicijske banke, odnosno EIB-a, zatražio odgovore na niz pitanja, kao i uvid u dokumente koji se odnose na postupak odobravanja projekta.
Istraga je otvorena nakon pritužbe nevladine organizacije koja je izrazila zabrinutost zbog odluke EIB-a da odobri prijedlog financiranja za vjetroelektranu Poklečani. Investitor projekta je Elektroprivreda HZ HB Mostar.
Podnositelj pritužbe posebno se nije složio sa zaključkom EIB-a da navodi izneseni u zahtjevu za internu reviziju ne opravdavaju dodatne mjere u vezi s financiranjem projekta. U tom zahtjevu tvrdilo se da je EIB odobrio financiranje bez pravilne kategorizacije okolišnih i društvenih rizika projekta.
Podsjetimo, Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ranije je usvojio tužbu Ive Miličević iz Posušja protiv Federalnog ministarstva prostornog uređenja te poništio rješenje kojim je Elektroprivredi HZ HB izdana urbanistička suglasnost za izgradnju vjetroelektrane "Poklečani".
U presudi se navodi kako je postupak izdavanja dozvole proveden protivno važećim zakonima i bez ključnih prethodnih koraka, uključujući pribavljanje zakonom propisanih mišljenja, utvrđivanje imovinsko-pravnih odnosa i zaštitu kulturno-povijesne baštine.
"Postupak izdavanja urbanističke suglasnosti proveden je bez poštivanja interesa vlasnika privatnog zemljišta, a nije ni pokrenut postupak izvlaštenja", ističe se u presudi.
Sud je utvrdio i da na lokaciji planirane izgradnje postoje elementi kulturne i arheološke baštine, među kojima se spominju bunari i suhozidi, koji nisu uzeti u obzir tijekom postupka. Posebno je istaknut propust u pribavljanju mišljenja Zavoda za zaštitu spomenika, kao i nepostojanje pravomoćne studije utjecaja na okoliš, iako je ona, prema navodima iz presude, obvezna prema Zakonu o zaštiti okoliša.
"Izdavanje urbanističke suglasnosti provedeno je preuranjeno, bez kompletne dokumentacije i bez izvršenih prethodnih radnji koje su propisane zakonom", zaključio je Vrhovni sud FBiH.
VE Poklečani planirana je na širem planinskom području Štitar planine i Debelog brda, sjeveroistočno od Rakitna, u sjevernom dijelu općine Posušje. Projekt predviđa izgradnju 20 vjetroturbina, pojedinačne snage oko 6,6 MW, raspoređenih u dva niza.
Prema projektnim očekivanjima, vjetroelektrana bi godišnje trebala proizvoditi 436 GWh električne energije, što je ekvivalent energetskim potrebama više od 72.000 prosječnih kućanstava. Navodi se i da bi projekt mogao smanjiti emisije CO2 za više od 400.000 tona u odnosu na elektrane koje električnu energiju proizvode iz krutih goriva.
Izgradnjom ove vjetroelektrane JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar trebala bi proširiti proizvodne kapacitete za 14,6 posto te povećati godišnju proizvodnju za približno 20 posto. Istodobno bi se, prema projektnim obrazloženjima, smanjila ovisnost o hidrološkim uvjetima i tržišnim cijenama električne energije.
No, upravo taj projekt već godinama izaziva snažan otpor dijela mještana i građanskih inicijativa koje upozoravaju da se energetska tranzicija ne smije provoditi na štetu vode, prirode, imovine i prava lokalnog stanovništva.
Građanska inicijativa iz Poklečana i neformalna skupina građana okupljena oko zaštite okoliša u Rakitnu dostavile su opsežan dosje o projektu VE Poklečani, u kojem tvrde da postoje ozbiljne pravne, okolišne i proceduralne dvojbe. Dokument pod nazivom "Protuizjava i dokumentacija i analiza" odnosi se na prigovore SG-E-2024-03 i SG-E-2024-25 povezane s projektom EIB-a, a podnesak je, kako se navodi, upućen u okviru mehanizma odgovornosti EIB-a te relevantnim tijelima Europske komisije, Europskog parlamenta, Europskog ombudsmana i KfW banke.
Autori dokumenta tvrde da, unatoč ranijim upozorenjima građana i stručnjaka, projekt nije obustavljen te da i dalje postoji rizik za pitku vodu, okoliš, zdravlje i imovinska prava. U dosjeu navode kako postoje "značajne materijalne, pravne i proceduralne nesigurnosti" te potencijalni nedostaci koji, prema njihovom mišljenju, nisu u cijelosti riješeni.
Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na plansku dokumentaciju. U dokumentu se navodi kako vjetroelektrana Poklečani, prema pregledu podnositelja, nije prikazana kao zaseban projekt u Prostornom planu općine Posušje, dok županijski plan prikazuje samo manju oznaku, iako se, prema njihovim tvrdnjama, projektno područje proteže znatno šire, sve do Konjskog.
Posebno se problematizira mogući položaj dijela planiranih turbina u odnosu na Park prirode Blidinje. Podnositelji tvrde da se, na temelju koordinata koje je dostavio investitor, nekoliko planiranih turbina nalazi unutar ili u neposrednoj blizini službene granice Parka prirode Blidinje. Istodobno navode da dokumentacija investitora projekt prikazuje kao zahvat izvan parka, a da je takvu procjenu preuzelo i nadležno ministarstvo u postupku izdavanja rješenja.
Druga velika cjelina odnosi se na vodu i krško područje. Autori dokumenta tvrde da se u ranijoj dokumentaciji ne navodi mogućnost da se dijelovi projektnog područja nalaze unutar vodozaštitne zone, iako je izvor Zmijnac, prema njihovim navodima, službeno određen kao izvor pitke vode. Također upozoravaju na razliku između navoda investitora da na mikrolokaciji nema vodnih tijela ni vodotoka i službene dokumentacije u kojoj se, kako tvrde, spominju dokazane podzemne vode.
Mještani upozoravaju i na tradicionalne suhozide u koncesijskom području. Prema njihovim tvrdnjama, riječ je o dijelu lokalnog kulturnog krajolika i ruralne graditeljske baštine, a u projektu nije provedeno posebno kulturno-povijesno istraživanje niti procjena zaštite tih građevina. Navode kako bi pojedini suhozidi mogli biti pogođeni ili djelomično uklonjeni tijekom izgradnje pristupnih cesta.
U dijelu koji se odnosi na izvlaštenje i javni interes, podnositelji tvrde kako nije jasno dokumentirano na temelju čega se projekt prikazuje kao zahvat od prevladavajućeg javnog interesa. Smatraju da nije prikazana konkretna analiza koristi za lokalno stanovništvo, dok bi teret projekta, prema njihovim navodima, najviše snosili upravo stanovnici i vlasnici zemljišta u zahvaćenom području.
Posebno upozoravaju na blizinu pojedinih planiranih turbina privatnim posjedima, stambenim objektima i groblju. U dokumentu se navodi da bi jedna od turbina, prema katastarskim podacima na koje se pozivaju, bila udaljena oko 270 metara od kuće podnositeljice, dok bi se neke druge nalazile u neposrednoj blizini privatnih čestica. Također se navodi da bi jedna turbina bila planirana oko 219 metara od lokalnog groblja.
U konačnici, mještani tvrde da ne traže zaustavljanje razvoja niti se protive obnovljivim izvorima energije kao takvima. Njihov zahtjev je, kako proizlazi iz dostavljenog dosjea, da se projekt ne provodi dok se ne razjasne pitanja zaštite vode, Parka prirode Blidinje, kulturne baštine, imovinskih prava, sudjelovanja javnosti i transparentnosti postupka.
Vezani članci