Energetska tranzicija u slijepoj ulici: EP BiH na rubu kolapsa, EP HZHB i ERS muče se s vlastitim problemima

Prema analizi portala Naratorijum, Elektroprivreda BiH (EP BiH) nalazi se pred financijskim kolapsom do kraja godine. U situaciji kada proizvodnja ugljena i hidroenergije rapidno opada, a termoelektrane su na rubu izdržljivosti, Uprava poduzeća nastavlja projektirati nerealne planove i prikazivati optimistične brojke koje nemaju uporište u stvarnosti.

Rukovodstvo Javnog poduzeća Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) i ove godine nastavlja planirati svoju paralelnu stvarnost. Na novinarske upite ne odgovaraju, a njihovi planovi – kako tvrde stručnjaci – predstavljaju čistu obmanu.

Ugljen pada, jezera presušuju

“Poduzeće je na putu financijskog kolapsa do kraja godine”, izjavio je izvor iz EP BiH za Naratorijum. Proizvodnja ugljena kontinuirano opada, rudnicima nedostaje radne snage, mehanizacija je zastarjela, a hidrološka slika s još jednom sušnom godinom dodatno je urušila kapacitete. Jablaničko jezero, jedno od ključnih za opskrbu hidroelektrana, iscrpljuje se do maksimuma jer termoelektrane nemaju dovoljno ugljena.

Fantazije u planovima

Iako je u 2024. proizvedeno 1.283 GWh iz hidroelektrana, za 2025. i 2026. EP BiH planira čak 1.370 GWh – unatoč realnom smanjenju padalina i lošim hidrološkim uvjetima. Još ambiciozniji su planovi u termoelektranama: u trenutku kada proizvodnja ugljena pada, predviđa se povećanje od gotovo 1.000 GWh u narednim godinama.

Više otkupljuju nego proizvode

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2024. godini iskopano je 3,8 milijuna tona mrkog ugljena – najmanje u posljednjih pet godina. Zbog toga EP BiH sve više struje uvozi ili kupuje od privatnih proizvođača, među kojima se spominju i Zdravko Mamić te kineska kompanija koja stoji iza vjetroelektrane Ivovik.

Propušteni vlak energetske tranzicije

Iako se u planovima često ističe razvoj solarnih i vjetroelektrana, u praksi EP BiH nije realizirala nijedan novi projekt osim vjetroelektrane Podveležje 2021. godine. Najavljeni solarni projekti kasne, a raspisani natječaji odnose se tek na manji dio ukupnog plana.

“Tranziciju mora voditi država”

Energetski stručnjak Mirza Kušljugić upozorava da tranzicija ne može biti prepuštena isključivo elektroprivredama. “Tranziciju u državi treba voditi vlada, jer ona jedina ima mehanizme da je provede. Ne treba svu krivnju svaliti na menadžment EP BiH”, rekao je.

Prema njegovim riječima, u tranziciju bi se trebali uključiti i privatni investitori, lokalne zajednice i kućanstva. No BiH zaostaje za regijom jer nema ni berzu električne energije ni jasne poticajne modele za male proizvođače.

Solarni kanibalizam

Poseban problem predstavlja tzv. “solarni kanibalizam” – situacija u kojoj prevelika proizvodnja iz solarnih farmi tijekom dana snižava cijenu energije do razine neisplativosti. Bez sustava baterija i skladištenja, privatni proizvođači, ali i EP BiH, prisiljeni su prodavati struju ispod realne vrijednosti.

EP HZHB ima jasniji put, ali i vlastite probleme

Za razliku od Elektroprivrede BiH, pozicija EP HZHB je drugačija jer se njihov portfelj oslanja prvenstveno na hidroenergiju. Iako i oni imaju problema s lošim hidrološkim uvjetima i sezonskim oscilacijama, strategija im je znatno jasnija, smatra energetski stručnjak Mirza Kušljugić.

EP HZHB je posljednjih godina realizirala vjetroelektranu Mesihovina, a planira i veliki projekt vjetroelektrane Poklečani snage 134 MW, za koji je osigurano financiranje iz fondova Europske unije. Uz to, privedena je kraju prva faza velike solarne elektrane snage 150 MW, dok se radi i na rekonstrukciji pumpno-akumulacijske elektrane Čapljina – strateški izgrađene još u vrijeme Jugoslavije za skladištenje viškova energije.

Prema planovima, prva fotonaponska elektrana EP HZHB kapaciteta 150 MW trebala bi biti dovršena do kraja 2027. godine. Ipak, projekt vjetroelektrane Poklečani suočen je s ozbiljnim preprekama, jer je Vrhovni sud Federacije BiH poništio urbanističku suglasnost zbog brojnih nepravilnosti, pa je postupak vraćen na početne postavke.

Izvori iz ovog poduzeća navode da EP HZHB zbog loše hidrološke situacije u ljetnim mjesecima otkupljuje i do 70 posto energije. Međutim, budući da je solarna energija u tom periodu vrlo jeftina, a EP HZHB nema gubitke u rudnicima poput EP BiH, njihova je pozicija – unatoč ovisnosti o uvozu – povoljnija.

Kompletnu analizu čitajte OVDJE.