Dodik bi trebao stići na Trumpovo imanje na Floridi, pozvan na MAGA okupljanje

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik trebao bi idućeg tjedna sudjelovati na velikom okupljanju američkog konzervativnog pokreta MAGA u Mar-a-Lagu na Floridi, privatnom imanju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Informaciju je objavio ugledni američki magazin The Atlantic, pozivajući se na više izvora upoznatih s planovima Dodikova putovanja.

Skup pod nazivom „CPAC Circle Retreat and Gala“ održat će se od 4. do 7. studenoga, neposredno nakon američkih izbora za Kongres, zakazanih za 3. studenoga. Okupljanje će poslužiti za razgovore o budućnosti konzervativnog pokreta i političkim pripremama za predsjedničke izbore 2028. godine.

Prema pisanju novinara Isaaca Stanley-Beckera, Dodikov dolazak potvrdilo je nekoliko neimenovanih izvora upoznatih s organizacijom njegova putovanja. Ipak, upozorili su kako su moguće promjene plana u posljednjem trenutku.

Iz Dodikova ureda nisu odgovorili na upit američkog magazina, a njegovo sudjelovanje još nije službeno potvrđeno.

Na skupu američki senatori i bivša britanska premijerka

Organizator okupljanja je Conservative Political Action Conference (CPAC), jedna od najutjecajnijih organizacija američkog konzervativnog pokreta.

Prema službenom programu, među najavljenim sudionicima i govornicima nalaze se republikanski senatori Mike Lee i Rick Scott, američki ministar rada Keith Sonderling te bivša britanska premijerka Liz Truss.

Središnji događaj bit će svečana večera 5. studenoga u Trumpovu kompleksu Mar-a-Lago, na kojoj se očekuju brojni političari, donatori i utjecajni predstavnici konzervativnog pokreta.

Zasad nije poznato hoće li Donald Trump osobno nazočiti događaju niti postoji potvrda da je planiran njegov susret s Dodikom.

Predsjednik Američke konzervativne unije Matt Schlapp, koja stoji iza CPAC-a, nije želio potvrditi Dodikov dolazak. Novinaru The Atlantica kazao je kako organizatori ne komentiraju imena gostiju koji nisu službeno najavljeni kao govornici.

Od američkih sankcija do Trumpova imanja

Mogući Dodikov dolazak u Mar-a-Lago predstavlja zanimljiv razvoj događaja u odnosima između vodstva Republike Srpske i političkih krugova bliskih Trumpu.

Dodik se godinama nalazio pod američkim sankcijama. Prvi put uvedene su mu 2017. godine, tijekom administracije Baracka Obame, zbog postupaka koje je Washington ocijenio opstrukcijom Daytonskog mirovnog sporazuma.

Administracija Joea Bidena proširila je sankcije 2022. godine, navodeći korupciju i aktivnosti koje ugrožavaju stabilnost Bosne i Hercegovine.

Međutim, 29. listopada 2025. američko Ministarstvo financija uklonilo je Dodika, članove njegove obitelji i niz povezanih osoba i tvrtki sa sankcijskog popisa.

Odluka je označila značajnu promjenu američkog pristupa prema Dodiku, premda sama po sebi nije značila službenu potporu njegovim političkim ciljevima.

The Atlantic piše o milijunima dolara uloženima u lobiranje

Američki magazin u svojem članku posebnu pozornost posvećuje lobističkim aktivnostima vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema The Atlanticu, vlasti Republike Srpske izdvojile su milijune dolara za angažiranje lobista i političkih konzultanata povezanih s Trumpovim krugovima.

Među imenima koja se spominju nalaze se Rudy Giuliani, nekadašnji Trumpov odvjetnik, te drugi politički operativci povezani s američkom republikanskom scenom.

Magazin navodi kako je cilj takvih aktivnosti bio promijeniti Dodikov imidž u Washingtonu te ga predstaviti kao političara koji zagovara tradicionalne i kršćanske vrijednosti.

The Atlantic pritom zauzima kritičan stav prema Dodikovoj politici, upozoravajući na njegove veze s Rusijom i dugogodišnje zagovaranje izdvajanja Republike Srpske iz Bosne i Hercegovine.

Promijenjen ton Washingtona prema Republici Srpskoj

Dolaskom Donalda Trumpa na vlast vidljive su promjene u američkom odnosu prema Dodiku, osobito nakon ukidanja sankcija.

Američki dužnosnici posljednjih su mjeseci upućivali drukčije poruke o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini nego tijekom prethodne administracije.

Promjena pristupa primjetna je i u raspravama u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, gdje američki predstavnici sve više naglašavaju potrebu da domaći politički akteri preuzmu odgovornost za budućnost zemlje.

Ipak, važno je razlikovati promjenu diplomatskog tona od službene promjene američke politike prema ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine.

Dodik je u međuvremenu izgubio mandat predsjednika Republike Srpske nakon pravomoćne sudske presude kojom mu je izrečena šestogodišnja zabrana obnašanja te dužnosti, ali je ostao predsjednik SNSD-a i jedan od najutjecajnijih političara u tom entitetu.

Hoće li se Dodik sastati s Trumpom?

To je zasad najvažnije otvoreno pitanje.

Iako bi Dodikov dolazak na događaj u Mar-a-Lagu mogao otvoriti prostor za kontakte s utjecajnim članovima američke administracije i republikanskog pokreta, nema potvrde da je predviđen razgovor s američkim predsjednikom.

Nije poznato ni u kojem bi svojstvu Dodik nazočio događaju, odnosno bi li bio među pozvanim gostima ili sudionicima drugih programskih aktivnosti.

Ako se informacije The Atlantica potvrde, Dodikov odlazak na Floridu bio bi još jedan pokazatelj njegova nastojanja da učvrsti političke veze s krugovima bliskima Donaldu Trumpu. Hoće li ti kontakti rezultirati konkretnim političkim pomacima prema Bosni i Hercegovini, zasad ostaje nepoznato.