Bivši ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Željko Laketić oslobođen je optužbe za zlouporabu položaja ili ovlasti pri raspodjeli više od milijun maraka poticaja malom gospodarstvu tijekom 2019. godine.
Prvostupanjsku oslobađajuću presudu Županijski sud u Mostaru izrekao je u petak, 17. srpnja, nakon postupka vođenog prema optužnici podignutoj 12. veljače, a izmijenjenoj 2. srpnja 2026. godine.
Tužiteljstvo je Laketića teretilo da je, obavljajući dužnost ministra gospodarstva HNŽ-a, postupio suprotno prijedlogu rang-liste povjerenstva zaduženog za ocjenjivanje prijava za dodjelu subvencija malom gospodarstvu, privatnim poduzećima i poduzetnicima.
Prema navodima optužnice, Laketić je samoinicijativno izmijenio prijedlog povjerenstva, sastavio novu listu korisnika te je uputio Vladi HNŽ-a na usvajanje. Radilo se o raspodjeli približno 1,1 milijun KM.
Tužiteljstvo je tvrdilo da su na konačnu listu uvršteni pojedini gospodarski subjekti koji nisu ispunjavali propisane formalno-pravne uvjete, dok su izostavljeni prijavitelji koji su uvjete ispunjavali. Laketiću je na teret stavljeno da je na taj način proračunu HNŽ-a nanesena šteta od približno 380.000 KM.
Sud je u obrazloženju presude naveo kako je nesporno da je Laketić u vrijeme dodjele poticaja imao svojstvo službene osobe. Nije bilo sporno ni da je Vlada HNŽ-a donijela odluku o usvajanju programa utroška sredstava, nakon čega je Ministarstvo gospodarstva raspisalo javni poziv.
Članovi povjerenstva tijekom postupka potvrdili su da ih je imenovao ministar te da su prijave ocijenili i prijedlog rang-liste sastavili u skladu s pravilnicima i kriterijima javnog poziva.
Povjerenstvo je prijedlog liste dostavilo ministru, ali je sud, analizirajući pravni okvir, zaključio da lista povjerenstva nije bila konačna niti obvezujuća za ministra. Predstavljala je temelj na osnovi kojeg je ministar utvrđivao konačni prijedlog i dostavljao ga Vladi HNŽ-a, koja je donosila odluku o raspodjeli novca.
Prema stajalištu suda, ministar je imao mogućnost ograničeno intervenirati u prijedlog povjerenstva, ali je svaka izmjena morala biti utemeljena na zakonu i pravilima programa.
Sud je utvrdio da su se na konačnoj listi doista nalazile pravne osobe koje nisu ispunjavale sve propisane kriterije. Međutim, zaključeno je da sama odstupanja od liste povjerenstva, pa ni uvrštavanje subjekata koji nisu ispunjavali formalne uvjete, nisu bila dovoljna za zaključak da je Laketić počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret.
Ključno pitanje bilo je je li Laketić listu mijenjao samoinicijativno, bez znanja i sudjelovanja ostalih članova Vlade.
Iz izvedenih dokaza i iskaza svjedoka sud je zaključio da prvotni prijedlog koji je dostavljen Vladi nije bio konačan. O listi se raspravljalo na Vladi, nakon čega je mijenjana i dopunjavana, a potom vraćena ministru kako bi takav izmijenjeni prijedlog ponovno formalno uputio Vladi na odlučivanje.
Članovi tadašnje Vlade, uključujući predsjednika Vlade HNŽ-a Nevenka Hercega, prema sudskom obrazloženju, znali su da se lista mijenja i da su na nju dodani pojedini korisnici koji nisu ispunjavali sve formalne uvjete.
Tadašnja Vlada uzela je u obzir stajalište da se poticaj može dodijeliti i subjektima koji nisu ispunjavali svaki formalni kriterij, primjerice obveze povezane s porezima i doprinosima, ako imaju kvalitetan, provediv projekt i gospodarski potencijal.
Sud je zaključio da je Vlada preuzela obvezu provjere takvih korisnika te da je upravo Vlada donijela konačnu odluku o prihvaćanju liste i raspodjeli sredstava.
Navodi Tužiteljstva da je Laketić samoinicijativno mijenjao listu, dodavao korisnike i mijenjao sadržaj prijedloga povjerenstva, prema ocjeni suda, nisu dokazani izvan razumne sumnje.
Budući da nije nedvojbeno dokazano da je optuženi samostalno i protivno ovlastima sastavio spornu listu, sud nije mogao donijeti osuđujuću presudu.
Laketić je zbog toga u prvostupanjskom postupku oslobođen optužbe. Optužnicu je zastupao županijski tužitelj Spomenko Jukić.
Protiv Laketića je potvrđena i druga optužnica, koju je Općinski sud u Mostaru potvrdio 13. ožujka 2025. godine. U tom predmetu tereti ga se da je, obnašajući dužnost ministra gospodarstva, nezakonito pogodovao određenim pravnim osobama pri dodjeli koncesija i dozvola za eksploataciju kamenoloma, čime im je navodno omogućio imovinsku korist i prouzročio štetu županijskom proračunu.
Vezani članci