BiH izvezla jaja vrijedna 15,16 milijuna KM, proizvođači još čekaju pristup tržištu EU-a za A klasu

Vrijednost izvoza jaja iz Bosne i Hercegovine u prvih osam mjeseci 2026. porasla je za 23 posto, ali domaći peradari upozoravaju da prostor za veći rast ostaje neiskorišten. Glavnu priliku vide u izvozu konzumnih jaja A klase na tržište Europske unije, za koji još nemaju odobrenje.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, od siječnja do kolovoza izvezena su jaja vrijedna 15,16 milijuna KM. Istodobno je uvoz porastao za 23,27 posto, na približno 11 milijuna KM, pa je ostvaren vanjskotrgovinski višak veći od četiri milijuna KM.

Količina izvezenih jaja povećana je za oko osam posto. Vrijednost izvoza tako je rasla brže od količine, što upućuje na veću prosječnu vrijednost izvezene robe.

Različita namjena uvezenih i izvezenih jaja

Iz Komore pojašnjavaju da trgovinska razmjena obuhvaća različite vrste jaja. BiH na regionalna tržišta izvozi svježa konzumna jaja, dok u Europsku uniju plasira jaja B klase namijenjena industrijskoj preradi. Uvoz, uz konzumna, uključuje i oplođena jaja za nasad.

Među najvažnijim izvoznim tržištima nalaze se Italija, Srbija, Crna Gora, Austrija i Hrvatska.

Odobrenje za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja u EU BiH ima od 2019. godine. Međutim, proizvođači i dalje čekaju mogućnost plasmana konzumnih jaja A klase, koja imaju veću tržišnu vrijednost.

„Konkurentnost proizvođača znatno bi se povećala odobravanjem izvoza konzumnih jaja A klase“, ističu iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Uvozne sirovine povećavaju troškove

Domaću proizvodnju opterećuje ovisnost o uvozu žitarica, sojine sačme i opreme za farme. Uz cijenu tih proizvoda, na poslovanje utječu troškovi prijevoza i promjene cijena na svjetskom tržištu.

Prema ocjeni Komore, domaći peradari imaju proizvodne kapacitete i konkurentni su u regiji, ali posluju u nepovoljnijim ekonomskim uvjetima od dijela inozemnih konkurenata.

Zato traže ubrzavanje postupaka potrebnih za izvoz konzumnih jaja u EU te redovitije i veće potpore proizvodnji.

Među prijedlozima su poticaji po nesilici ili proizvedenom jajetu, kojima bi se ublažili troškovi hrane za perad, električne energije i goriva. Iz Komore zagovaraju i snažniju promociju domaćih proizvoda kroz kampanje poput „Kupujmo domaće“.