VIDEO  Bećirović u Strasbourgu bez odgovora o Hrvatima, Komšića nazvao legalno izabranim

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Predsjedatelj i bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se na proljetnom plenarnom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u Strasbourgu, gdje je, uz naglasak na europski put BiH i potrebu reformi, otvorio i niz političkih pitanja koja i dalje opterećuju unutarnje odnose u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom izlaganju Bećirović je istaknuo da Bosna i Hercegovina svoju budućnost vidi u europskom sustavu zaštite ljudskih prava i demokracije, upozorivši pritom na globalne izazove, ali i na, kako je naveo, pokušaje podrivanja države i Daytonskog mirovnog sporazuma. Naglasio je kako postojeći ustavni okvir nije u potpunosti usklađen s europskim standardima te da je nužno ukloniti diskriminaciju utvrđenu presudama Europskog suda za ljudska prava, zagovarajući transformaciju BiH u funkcionalnu, inkluzivnu i građanski utemeljenu demokraciju.

Ipak, njegov nastup obilježila je i rasprava o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, posebno u kontekstu prava hrvatskog naroda na legitimno političko predstavljanje. Na izravno pitanje Zsolta Németha, izvjestitelja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe za praćenje ispunjavanja obveza BiH, koje je glasilo: "Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u državno Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?", Bećirović nije dao konkretan odgovor.

Umjesto toga, naveo je da se u Predsjedništvo BiH biraju tri člana te je za hrvatskog člana koristio formulaciju „iz reda hrvatskog naroda“. Dodao je da je aktualni član Predsjedništva Željko Komšić „na potpuno legalan način izabran od građana Bosne i Hercegovine“, ističući da kao takav treba voditi računa o pravima svih građana i naroda.

Govoreći o mogućim izmjenama izbornog modela, Bećirović je rješenja koja bi osigurala izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda ocijenio kao „nove etničke linije razdvajanja“ i „etnički aparthejd“, naglašavajući kako se zalaže za model koji bi bio utemeljen na građanskom principu i jednakosti svih građana.

Vezani članci