Ekološka udruga Krstivode iz Dobrog Sela upozorila je na stanje odlagališta crvenog mulja nekadašnjeg mostarskog Aluminija te pozvala nadležne institucije da provedu inspekcijski nadzor i utvrde održava li se prostor u skladu s propisanim obvezama.
Iz Udruge tvrde da znatan dio odlagališta nije prekriven vodom, zbog čega strahuju od isušivanja mulja i raznošenja sitnih čestica prema okolnim naseljima, krovovima, čatrnjama i poljoprivrednim nasadima.
Posebno problematičnim smatraju navodno uklanjanje zaštitne metalne ograde oko odlagališta te cijevi kojima su iz smjera Aluminija nekada dopremani crveni mulj i voda.
„Veći dio takozvanih prve i druge faze nalazi se suh i bez vode. Prema našim saznanjima, u bazen dvadesetak godina nije ulijevana voda, osim oborinske“, naveli su iz Ekološke udruge Krstivode.
Udruga se pozvala i na nedavno objavljene rezultate istraživanja stručnjaka Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, provedenog u suradnji s Fakultetom zdravstvenih studija i Veterinarskim fakultetom.
Prema navodima Udruge, istraživanjem je utvrđena prisutnost urana, torija, radija i teških metala, a koncentracija torija-232 navodno je iznosila 280 bekerela po kilogramu, odnosno oko devet puta više od svjetskog prosjeka za tlo.
„Pitamo se može li se takav podatak klasificirati kao neutemeljena zabrinutost mještana“, poručili su iz Krstivoda.
Podsjetili su i da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma bazen crvenog mulja u Dobrom Selu ranije svrstalo među posebno opterećene lokacije, odnosno takozvane crne ekološke točke u Bosni i Hercegovini.
Prema navodima Udruge, obveze povezane s održavanjem odlagališta uključuju osiguravanje dovoljne razine vode iznad mulja, izradu projekta konačne sanacije te stalni nadzor stabilnosti nasipa i nepropusnosti podloge.
Upozoravaju da bi izostanak nadzora mogao povećati rizik od raznošenja prašine, oštećenja nasipa ili procjeđivanja alkalnih tvari i teških metala u kraško podzemlje.
Konačna sanacija, kako navode, trebala bi obuhvatiti stabilizaciju odloženog materijala, prekrivanje bazena odgovarajućim slojevima te ozelenjavanje prostora radi sprječavanja prodora oborinskih voda i mogućeg onečišćenja podzemnih tokova.
Udruga je otvorila i pitanje naknada lokalnoj zajednici. Istaknuli su da Aluminij nije plaćao službenu „ekološku rentu“, nego naknadu na temelju sporazuma o zauzimanju prostora, sklopljenog između uprave kompanije i predstavnika Mjesne zajednice Dobro Selo.
Iz Krstivoda navode da je tijekom rata na području odlagališta eksplodirao veći broj eksplozivnih naprava, zbog čega traže provjeru stabilnosti cijelog sustava. Tvrde i da su se nakon pojedinih eksplozija na površini pojavile plastične bačve nepoznatog podrijetla te da je u okolici bilo moguće pronaći medicinski otpad.
Ove tvrdnje, kao ni njihov mogući utjecaj na sigurnost odlagališta, zasad nisu potvrđene nalazom nadležnih institucija.
Udruga smatra da bi Federalna uprava za inspekcijske poslove, Federalno ministarstvo okoliša i turizma te Vlada Federacije BiH trebali utvrditi trenutačno stanje odlagališta, odgovornost za njegovo održavanje i jesu li provedene ranije naložene mjere.
Iz Krstivoda na kraju su pozvali građane i ekološke organizacije da podrže trajnu sanaciju područja i njegovu prenamjenu u ozelenjeni prostor.
„Probudimo svijest i pomozimo da od odlagališta napravimo šumsko područje, kako je predviđeno sanacijom, te ponovno uspostavimo ekološku ravnotežu“, poručili su iz Ekološke udruge Krstivode.
Vezani članci