34 godine od ubojstva Blaža Kraljevića i osmorice HOS-ovaca: Danas najavljen novi sudski postupak

Na današnji dan, 9. kolovoza 1992. godine, u Kruševu kod Mostara ubijen je zapovjednik Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u Hercegovini Blaž Kraljević zajedno s osam pripadnika svoje pratnje. Trideset i četiri godine poslije slučaj i dalje nema konačan pravosudni epilog, dok je upravo na današnjoj komemoraciji najavljeno pokretanje novog sudskog postupka.

Uz Kraljevića su toga dana ubijeni Osman Maksić, Šahdo Delić, Ivan Granić, Mario Medić, Vinko Primorac, Gordan Čuljak, Marko Stjepanović i Rasim Krasniqi. Njihova imena svake se godine 9. kolovoza ponovno spominju na mjestu stradanja u Kruševu, gdje se okupljaju članovi obitelji, nekadašnji suborci i predstavnici braniteljskih udruga.

Kraljević i HOS u ratnoj Hercegovini

Kraljević je početkom rata bio jedna od istaknutijih vojnih i političkih figura u Hercegovini. Kao zapovjednik HOS-a zagovarao je djelovanje protiv srpskih snaga, a unutar njegovih postrojbi bili su i Hrvati i Muslimani, odnosno današnji Bošnjaci.

Odnos HOS-a prema drugim hrvatskim političkim i vojnim strukturama u BiH tijekom 1992. bio je složen i opterećen ozbiljnim političkim i zapovjednim prijeporima.

O položaju HOS-a u tom razdoblju govori i prvostupanjska presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“. Raspravno vijeće navelo je kako je HOS djelovao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini do početka kolovoza 1992., kada je njegov zapovjednik Blaž Kraljević ubijen, što je ubrzalo raspuštanje organizacije. Sud je utvrdio i da su bivši pripadnici HOS-a 23. kolovoza 1992. postigli sporazum s HVO-om, nakon čega je većina njih ušla u njegove redove.

Upravo je Kraljevićeva smrt tako postala jedna od prijelomnih točaka u nestanku HOS-a kao zasebne vojne strukture u Hercegovini.

Što se dogodilo u Kruševu?

O okolnostima događaja 9. kolovoza 1992. tijekom protekla tri desetljeća iznesene su brojne verzije, svjedočanstva i političke interpretacije.

Ono što nije sporno jest da su Kraljević i osmorica njegovih pratitelja stradali toga dana u Kruševu. Međutim, pitanje zapovjedne i kaznene odgovornosti za njihovu smrt do danas nije dobilo konačan odgovor pred sudom.

Upravo zbog toga Kruševo je više od tri desetljeća mjesto na kojem obitelji i nekadašnji pripadnici HOS-a traže da se utvrdi puna istina o događaju i odgovornost osoba koje su u njemu sudjelovale.

Danas najavljen novi sudski postupak

Ovogodišnje obilježavanje 34. obljetnice počelo je svetom misom u župnoj crkvi u Kruševu, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, a potom je održana komemoracija na mjestu stradanja Kraljevića i njegove pratnje. Program obilježavanja prethodno su najavili Udruga dragovoljaca HOS-a te HSP Herceg Bosne i BiH.

Na današnjoj komemoraciji ratni zapovjednik HOS-a u Hercegovini Stanko Primorac Ćane iznio je i novu tvrdnju koja bi, ako se potvrdi, mogla ponovno otvoriti pitanje pravosudnog raspleta slučaja.

Kazao je da je pokrenut novi sudski postupak te da bi uskoro trebao postati javan.

„Pokrenut je jedan novi sudski postupak i on će vrlo brzo biti javan“, rekao je Primorac, prema izvještaju Bljeska.

Primorac nije iznio detalje o tome pred kojim je sudom postupak pokrenut, protiv koga se vodi niti na čemu se temelji. Za sada nema javno objavljene potvrde nadležnog pravosudnog tijela o tom postupku, pa njegove navode treba promatrati kao najavu iznesenu na komemoraciji.

Slučaj koji traje već 34 godine

Ubojstvo Blaža Kraljevića i osmorice pripadnika HOS-a ostalo je jedno od najkontroverznijih i najčešće politički interpretiranih događaja iz prve godine rata u Hercegovini.

Iako se o tome što se dogodilo u Kruševu govorilo u brojnim svjedočanstvima, knjigama, dokumentima i političkim raspravama, 34 godine nakon događaja ne postoji pravomoćna presuda kojom bi bila utvrđena individualna kaznena odgovornost za smrt devetorice ljudi.

Zbog toga se i ovog 9. kolovoza uz sjećanje na Blaža Kraljevića, Osmana Maksića, Šahdu Delića, Ivana Granića, Marija Medića, Vinka Primorca, Gordana Čuljka, Marka Stjepanovića i Rasima Krasniqija ponovno postavlja isto pitanje – hoće li događaji iz Kruševa ikada dobiti konačan sudski odgovor?