FOTO  Hodočasnici krenuli novom rutom Camino kroz Ravno i Neum

Bosanskohercegovačka dionica međunarodne hodočasničke rute Camino Dubrovnik – Međugorje svečano je otvorena u nedjelju zajedničkim pješačenjem od Zavale do Hutova, čime je započeo prvi dio Camina na području Bosne i Hercegovine.

Etapa prolazi kroz općine Ravno i Neum, a u zajedničkom pješačenju sudjelovalo je više od 100 hodočasnika. Ruta, kako je istaknuto, doprinosi razvoju održivog i hodočasničkog turizma te valorizaciji prirodne i kulturne baštine prostora kroz koji prolazi.

Otvaranje ove dionice nastavak je događaja započetih dan ranije u Dubrovniku, gdje je u subotu 7. ožujka službeno otvorena prva etapa rute na dionici Dubrovnik – Mokošica. Program je započeo u crkvi sv. Jakova u Dubrovniku službom riječi i blagoslovom hodočasnika, nakon čega je oko 330 prijavljenih sudionika krenulo na prvo zajedničko pješačenje dugo 18 kilometara.

Nedjeljna etapa započela je organiziranim posjetom špilji Vjetrenici, nakon čega su hodočasnici krenuli na pješačenje iz Zavale prema Hutovu. Na završetku dionice u Hutovu planirana je sveta misa za sve sudionike, dok je povratak do Zavale organiziran prijevozom, priopćeno je iz Turističke zajednice Ravno.

Ruta Camino Dubrovnik – Međugorje duga je oko 145 kilometara i podijeljena je na sedam dionica prilagođenih hodočasnicima i ljubiteljima pješačenja različitih razina kondicije. Početna točka nalazi se kod crkve sv. Jakova u Dubrovniku, a završna kod crkve sv. Jakova u Međugorju.

Cijela ruta zamišljena je kao sedmodnevno hodočašće, s tri i pol dana hoda kroz Hrvatsku te tri i pol dana kroz Bosnu i Hercegovinu. Na svom putu hodočasnici prolaze kroz područja Dubrovnika, Dubrovačkog primorja, Ravnog, Neuma, Čapljine i Čitluka, upoznajući raznolike krajolike koji povezuju mediteransko priobalje s krškim prostorom Hercegovine.

Govoreći o važnosti očuvanja kulturne baštine, Tomas ističe da kvalitetno valorizirana arheološka baština može potaknuti razvoj raznolike turističke ponude, osobito posebnih oblika turizma koji se sve više nameću kao održiv smjer razvoja destinacija.

"Baština se ranije promatrala kao statična i neprofitna vrijednost, ovisna ponajprije o javnim sredstvima. Danas se, međutim, naglašava da odgovorna turistička valorizacija može osigurati ekonomsku održivost i sredstva nužna za njezinu zaštitu. Ipak, riječ je o iznimno osjetljivom procesu jer su arheološka nalazišta krhki i neobnovljivi resursi. Svako nestručno postupanje, odnosno nedostatak znanja i ukusa, može uzrokovati nepovratnu štetu, stoga procesu njezine valorizacije i interpretacije uvijek moraju prethoditi znanje i stručnost", upozorio je Tomas.

Govoreći o zaštiti arheološke baštine u Bosni i Hercegovini, Tomas ističe da su brojna nalazišta i dalje nedovoljno zaštićena.

"Nažalost, često se događa da se u Bosni i Hercegovini arheološka nalazišta devastiraju, a državno blago preprodaje i uništava. Iako su u međuvremenu poduzeti određeni koraci, poput stručnih obuka i radionica za državne službenike te jačanja suradnje s međunarodnim organizacijama, sustavno i jedinstveno rješenje na državnoj razini još uvijek izostaje. Problem dodatno otežava složena administrativna struktura zemlje, zbog koje su nadležnosti podijeljene, a zakonodavni okvir često nedovoljno usklađen i učinkovit u provedbi", kazao je Tomas.

Država formalno posjeduje mehanizme zaštite arheološke baštine kroz kaznene odredbe koje zabranjuju neovlaštena istraživanja, oštećivanje i iznošenje kulturnih dobara, ali je u praksi zaštita ograničena nedostatkom financijskih sredstava, stručnog kadra, nadzora na terenu i dosljedne primjene zakona.

"Poseban problem predstavljaju ilegalna iskapanja uz pomoć detektora metala, pri čemu se nalazišta nepovratno oštećuju, a pronađeni predmeti izuzimaju iz svog izvornog konteksta, čime se gubi njihova znanstvena vrijednost", istaknuo je Tomas.

Zabilježeni su i slučajevi preprodaje arheoloških predmeta putem interneta te njihova krijumčarenja preko granice, što upućuje na postojanje crnog tržišta kulturnih dobara.

"Takve aktivnosti ne nanose samo materijalnu štetu, nego uzrokuju trajni gubitak podataka i dijela kulturnog identiteta zemlje", zaključio je Tomas.