'VEDRI OSMIJEH' Korisnici ovog Centra u Rodoču sami proizvode eko hranu, često je i dostavljaju građanima

Udruga Vedri osmijeh Rodoč
'Vedri osmijeh'

Udruga 'Vedri osmijeh' iz Mostara postoji od 2001. godine. Dnevni boravak za osobe s poteškoćama u razvoju otvorili su 2011., a 2017. godine prešli su u Rodoč. Danas ondje svakodnevno dolazi 18 korisnika koji imaju svoje aktivnosti i radionice. Od prelaska u Rodoč, 'Vedri osmijeh' je postao prepoznatljiv po svom ekološkom uzgoju hrane koju proizvode upravo korisnici ovog centra.

Prelazak u Rodoč

"U gradu smo imali naše prostorije od 37 kvadrata. I dan danas ne znamo kako smo tamo funkcionirali. Nakon toga na korištenje smo dobili prostor u Rodoču koji nije bio najboljem stanju. Bio je zapušten, razrušen i zarastao. Zahvaljujući projektima, najviše onima Europske unije napravili smo ovo što sada imamo", kaže za Hercegovina.info projekt menadžerica udruge Matea Kegelj.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Važnost Centra u Rodoču

Ona ističe kako je Centar u Rodoču kako u Mostaru nema puno mjesta koja su prilagođena za osobe s poteškoćama u razvoju nakon njihovog školovanja i punoljetnosti, a da su ovako fleksibilna.

"U naš dnevni centar svakodnevno dolazi 18 osoba. Sve su to osobe s kombiniranim poteškoćama iznad 18 godina. Naglasak je upravo na tome, jer u Mostaru nemamo puno ovakvih mjesta, a da su tako reći fleksibilna kao mjesta za ove osobe nakon završene osnovne, srednje ili specijalne škole. Kada sve to završe po pitanju sustava oni nemaju gdje. Zato mi i postojimo".

Udruga Vedri osmijeh Rodoč

Ekološki uzgoj i radionice

Korisnici centra itekako su vrijedne i radišne osobe, pa se u njihovom uzgoju može pronaći dosta toga. "Kada smo prešli u Rodoč počeli smo surađivati s Udruženjem 'Nešto više'. Oni su organizirali radionice za osobe s invaliditetom. Sve što se tiče sadnje i proizvodnje hrane, što danas radimo, naučili smo od njih i naša suradnja još uvijek traje. Zahvaljujući projektu 'OPTION' koje je financirala Europska unija, osigurali smo plastenik te gradnju i sadnju svega što imamo. Započeli smo s plastenikom i sadnjom voćaka izvan njega. Tako danas tu imamo; jabuke, kruške, mandarine, masline i začinsko bilje, ali i izgradnju povišenih gredica".

Udruga Vedri osmijeh Rodoč

Ekološka proizvodnja

"Bavimo se isključivo ekološkim uzgojem hrane, što podrazumijeva proizvodnju bez mineralnih gnojiva, pesticida, i nekih drugih kemijskih preparata. Od bilja radimo čajeve primjerice, a izrađujemo i prirodne sapune te sol za kupanje. U planu je obučiti se i kupiti sve što nam je potrebno za proizvodnju eteričnih ulja jer biljke imamo. Želimo se što više bazirati na našu ekološku priču, ali je i dodatno širiti", dodaje Kegelj.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Rehabilitacija i radna terapija

Rehabilitacija i radna terapija je glavna misija i cilj ove Udruge.

"Na taj način smo stvorili jedan otvoren prostor koji je bio u potpunosti prilagođen osobama s invaliditetom. Sve aktivnosti koje se trebaju raditi vezane uz ovaj posao, oni to i mogu. Tijekom cijele godine oni aktivno rade sve poslove. To uključuje sadnju, branje plodova, sušenja začinskog bilja, rezanje voćaka itd. Na taj način mi im pružamo priliku da sami doprinesu kvaliteti svog života. To je za naše štićenike jedan oblik rehabilitacije i radne terapije što je najvažnije. Oni svaki dan odu u vrt, uberu što žele, pripreme si doručak, odvajaju otpad. To je za njih jedna nova stečena životna vještina, a i nešto kroz što se osjećaju jako korisno te doprinose svojoj svakodnevici, ali i da pruže i vrate i zajednici u kojoj se nalazimo, prvenstveno našim posjetiteljima s kojima se družimo kroz naše radionice. Ljudi nas u sve češće posjećuju".

Udruga Vedri osmijeh Rodoč

Dostava proizvoda

Korisnici Centra nerijetko vrše i dostavu svojih proizvoda koje ljudi zatraže.

"Tako je. Sve ovisi koje je doba godine. Trenutno imamo zelenu salatu, blitvu, raštiku, papriku, brokulu. Ljeti su tu pak rajčice, krastavci, jagode i drugi proizvodi. Što se tiče dostave, ovisi od toga kakvo je stanje u plasteniku i oko njega. Sada smo primjerice imali jako puno zelene salate i to smo sve prodali za one koji su bili zainteresirani. Sve je otišlo za jedan dan. U trenutku kada imamo proizvoda mi to i razglasimo te se ljudi jave i kupe".

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

I to je jedan od načina financiranja Centra.

"Najveći dio financiranja radimo sami kroz prodaju proizvoda, a veliki dio su nam podrška projekata od kojih smo sve i napravili. Najčešće je to Europska unija. Jedan dio podrške dobivamo i od Grada Mostara".

Aktivnosti 

Kroz aktivnosti Centra osobe koje ga pohađaju osposobljavaju se za samostalno funkcioniranje, a velike zasluge za to idu i djelatnicima Centra.

"Imamo četiri zaposlene osobe u centru u Rodoču i ja sam peta kao projekt menadžer i administrativni radnik. Naši štićenici svaki dan tu borave od 7:30 do 15 sati. Osim naše ekološke priče i radionica, oni svaki dan imaju mnoštvo drugih radionica i aktivnosti poput; kulinarskih, glazbenih, likovnih, sportskih. Kroz sve te radionice naše štićenike želimo osposobiti za samostalnu svakodnevicu. Naravno, svi su oni različiti i svi imaju različite sposobnosti, mogućnosti i kapacitete, ali nam je naglasak da ih što više osposobimo i pripremimo za samostalnost. Treba biti realan i reći kako su njihovi roditelji sve stariji i što ih čeka ne znam. Nažalost, naš sustav je takav da situacija nije dobra, ali se nadamo da će situacija biti bolja u budućnosti i da će se riješiti na način kao u nekim drugim dijelovima BiH. Radimo na inkluziji i da oni budu ravnopravni članovi društva.

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Većina korisnika je radno sposobna.

"Ima ih naravno. Imamo mi korisnika i koji su nepokretni i neverbalni, no većina naših korisnika je radno sposobna. Neki imaju manje, a neki više razvijene motoričke sposobnosti, ali devedeset posto njih radi i može doprinijeti sebi i društvu". Za kraj je Kegelj još jednom istaknula kako je glavni znak ove Udruge ekološka i poljoprivredna priča. "Tako smo počeli i ne želimo "svaštariti". Želimo da 'Vedri osmijeh' bude asocijacija upravo na to", zaključila je naša sugovornica.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.