SPORNE KONCESIJE Tužiteljstvo BiH pokrenulo istragu zbog gradnje hidroelektrana na Drini

hidroelektrana
Ilustracija/Unsplash

Tužiteljstvo BiH pokrenulo je istragu protiv državne Komisije za koncesije, jer ova Komisija nije provela odluku Ustavnog suda BiH koja se tiče gradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini.

Istovremeno, Sud BiH donio je presudu u upravnom postupku, protiv Komisije za koncesije po tužbi jednog od članova, Mensura Šehagića. Sporno je izdavanje koncesija između BiH i jednog njenog entiteta – Republike Srpske, a radi se o zajedničkom projektu Republike Srpske i Srbije vrijednom oko 520 milijuna eura u okviru kojeg je većinski vlasnik Srbija.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine podnio je prijavu Državnom tužiteljstvu, nakon što Komisija za koncesije BiH nije provela njihovu odluku koja se tiče gradnje tri hidroelektrane na rijeci Drini, javlja BHRT.

Zatražena dokumentacija

“Tužiteljstvo BiH zatražilo je određenu dokumentaciju od Komisije za koncesije, kao i Suda BiH. Navedeni predmet je u radu, kada bude donesena tužiteljska odluka, javnost će biti informirana”.

Nakon što je utvrdio da postoje pravne dileme, Ustavni sud je 2021. godine naložio Komisiji za koncesije BiH da u roku od tri mjeseca riješi spor. Kada Komisija to nije uradila u predviđenom roku, dobila je još šest mjeseci da problem riješi. No, ni tada nisu riješili problem. Dodatni problem je što nisu imenovani novi članovi Komisije, koja više od godinu ne zasjeda.

“Logična stvar je da Tužiteljstvo pokrene istragu da se utvrde razlozi zbog kojih se stvarno događa takva situacija u Komisiji. Naime, svim članovima Komisije su poodavno istekli mandati. Predsjedatelji komisije i član komisije iz Brčko Distrikta su otišli u mirovinu, kao i jedan predstavnik iz Federacije, tako da je Komisija praktično ostala samo s četiri člana“, kaže Mensur Šehagić, član Povjerenstva za koncesije BiH.

Odlaskom ovih članova Komisija je izgubila svoj legitimitet i legalitet. Do sada je propalo nekoliko pokušaja za popunjavanje ili imenovanje novih članova Komisije. Natječaj za izbor i imenovanje sedam novih članova državne Komisije, koji je raspisan posljednji put 2021. godine poništen je 23. rujna prošle godine odlukom Staše Košarca, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Zbog svega toga Mensur Šehagić još u srpnju 2021. godine tražio je očitovanje Suda BiH o legalnosti rada komisije. Presudu je Sud BiH donio 18. siječnja, te utvrdio da je sporan sastav Komisije za koncesije, da je sporan način izbora članova, teritorijalna i nacionalna zastupljenost.

“Epilog ove presude mora biti da se gospodin Košarac i Komisija koju je formiralo Vijeće ministara požuri s imenovanjem novih članova Komisije”, kaže Šehagić.

Neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH vezano je za agendu koja dolazi iz Republike Srpske o karakteru i statusu BiH, odnosno o tvrdnji da ne postoji državna imovina, te da nema ni potrebe da postoji državna Komisija za koncesije, smatra stručnjak za pitanja državne imovine Muharem Cero, stručnjak za pitanja državne imovine.

“Ako isključimo mogućnost trgovanja na političkom buvljaku s ovom pričom sasvim je izvjesno da izdana koncesija, način izdavanja koncesije Republike Srpske i uvođenje susjedne Republike Srbije u vlasničke odnose, većinske u korist Srbije, ne podržava Ustav BiH jer se radi o međunarodnom sporazumu, a entiteti nemaju međunarodni subjektivitet”, ističe Cero.

Upućen apel vlastima BiH

Za razliku od političkih zavrzlama, Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a uputio je apel vlastima BiH, Srbije i Crne Gore da procijene utjecaj izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na visoke prirodne vrijednosti Durmitora i rijeku Taru, međutim, procjena rizika još nema.

“Ono što možemo pretpostaviti jest da će imati posljedice po mladicu, koja živi u Drini i koja ne može opstati u akumulacijama i moglo bi imati negativne posljedice na zaštićeno područje rijeke Tare, zbog akumulacije i podizanja nivoa vodostaja”, smatra Nina Kreševljaković, Aarhus centar u BiH.

Predsjednik Vlade RS Radovan Višković i premijerka Srbije Ana Brnabić potpisali su 13. studenoga 2020. godine zajedničku izjavu o realizaciji projekta hidroenergetskog sustava “Gornja Drina”.

Radi se o zajedničkom projektu Republike Srpske i Srbije vrijednom oko 520 milijuna eura, u okviru kojeg je većinski vlasnik Srbija. Kamen temeljac za prvu od tri hidroelektrane Buk-Bijela položen je polovicom 2021. godine.