PRIJEDLOG IZ SARAJEVA Školski sat bi trebao trajati 40 umjesto 45 minuta

Učenici
Twenty20

Ministrica za odgoj i obrazovanje Sarajevske županije Naida Hota Muminović uputila je dopis u kojem predlaže da školski sat traje 40 minuta umjesto dosadašnjih 45. 

U javnosti su se javile razne reakcije na ovaj prijedlog, a ministrica se danas povodom toga oglasila iz svog ureda i objasnila razloge zbog kojih bi ovaj prijedlog trebao biti usvojen.

"Mi smo sada u pripremama za izradu novog prijedloga zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u SŽ. U tom smislu smo došli do novih inputa gdje se pojavila ideja da školski sat bude skraćen na 40 minuta", istaknula je ministrica Hota-Muminović.

Kazala je da žele čuti mišljenja nastavnika, roditelja, Filozofskog fakulteta u Sarajevu, sindikate, direktore osnovnih i srednjih škola.

"Drago nam je da je to pitanje došlo do javnosti. Važno nam je da takvu odluku propitamo. Pojavila se briga o tome što će se dogoditi s viškom vremena. Koncept po kojem je postavljena radna tjedna nastavnika, nema veze sa skraćenjem školskog sata", kazala je Hota-Muminović u izjavi za medije.

Istaknula je da je potrebno provoditi izvannastavne aktivnosti.

"Mi bismo na taj način samo relaksirali trajanje školskog dana. Postojeća saznanja propituju motivaciju učenika i trajanje sata. Mijenjati se moramo, pokazuju nam to razna istraživanja i faktori stresa kod učenika i nastavnika", istaknula je Hota-Muminović.

Sindikat protiv prijedloga.

Sindikat srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, znanosti i kulture Sarajevske županije komentirao je prijedlog da se školski sat skrati s 45 na 40 minuta. Objasnili su pod kojim uvjetom se protive ovom prijedlogu.

Kao i njihove kolege u Sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja SŽ "zatečeni" su ovim prijedlogom. Imali su nekoliko pitanja za županijsku ministricu za obrazovanje i odgoj Naidu Hotu Muminović (NiP).

"Na prvi pogled ništa sporno u pet minuta, ali onda se ustanovi da nema nikakvog obrazloženja, stručnih analiza niti pozitivnih primjera iz školskih sustava koji prakticiraju sate kraće od 45 minuta. Iz elektronskog medija saznajemo, iz intervjua s ministricom da bi 'eventualni višak vremena dobro došao za suportivne programe, aktivnosti i sadržaje kojima postižemo cjelovit razvoj učenika'. Saznali smo i da je 'način realizacije nastave u vrijeme pandemije pokazao da postoji veliki nivo fleksibilnosti u procesu podučavanja'. Pitanja koja se nameću: Zašto o tome nije bilo riječi u dostavljenom aktu? Je li u pitanju ishitrenost, površnost, skrivena namjera, nepoštivanje sugovornika ili procjena da je sve ovo i ne baš toliko bitno", konstatirali su.

Napomenuli su ministricu da se, kako su naveli, sve aktivnosti, nastavne i izvannastavne moraju prethodno osmisliti, standardizirati i normirati. Također su poručili da se protive skraćivanju ako je namjera resornog ministarstva pokušaj povećanja nastavne norme.

"Prosto nevjerojatno kako je i na ime kojih argumenata nadležno ministarstvo koje je predlagač Nacrta Zakona o odgoju i obrazovanju u SŽ došlo na ideju da skračuje nastavni sat, a da nije upoznat s istraživanjima u zemljama s visokim postignućima znanja (gdje su nastavni satovi od 45-60 minuta), te rezultatima projekta PISA 2018.), gdje su naši učenici pokazali loše funkcionalno znanje u regiji zemalja koje su bile dio ovog projekta", napisala je Kenela Zuko, zastupnica u Parlamentu FBiH.

Nepotrebno gradivo

Ona smatra da bi trebalo raditi na unaprjeđenju kvaliteta odgojno-obrazovnog rada, te razmišljati i raditi na smanjenju kvantiteta nepotrebnog gradiva i faktografskih znanja kojima su izloženi učenici.

"Zar ne trebamo govoriti o promjeni paradigme obrazovanja, u kojoj trebaju sudjelovati svi nivoi obrazovnog sustava , kao i o kreiranju obrazovnih politika koje su zasnovane na stručnim istraživanjima? Zar ne bi trebali pratiti osim onoga šta se uči i to kako se uči i kako se provjerava naučeno?! Zar nije prioritet učenik zbog kojeg su tu i minstarstva, instituti, škole, nastavna osoblja, suradnici....?! Ima dovoljno anomalija na kojima treba raditi", mišljenja je.