Potpuno nove metode vrbovanja djevojaka za prostituciju

prostitucija, bankomat, Mostar, maloljetnica, seks, uhićenje, prostitucija, metode, BIH, Banjaluka, prostitucija, djevojke, trend, opasnost, mršavljenje, snimanje bankomata, bankomat, cash-trapping
...istaknuo je načelnik Službe Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za operativnu podršku Boris Ivanović.

On je, na "doručku s novinarima", koji su organizirali Helsinški parlament građana Banja Luka i Fondacija Cure u Klubu BH novinara u Banjoj Luci povodom Europskog dana borbe protiv trgovine ljudima, kazao da je problem u tome što policijske agencije u BiH nisu ni organizaciono ni materijalno opremljene da se nose s novim metodama vrbovanja, koje se danas događa putem interneta.

-Policija nema uređaje za virtualno praćenje i otkrivanje vrbovanja, a u većini slučajeva ni roditelji ne znaju što im djeca rade i kakve sadržaje pretražuju na internetu, objasnio je Ivanović.

Bosna i Hercegovina je, kazao je, kuća na putu za sve vrste kriminala - od šverca droge i oružja do trgovine ljudima.

-Do 2002. godine Bosna i Hercegovina je bila zemlja prijema za djevojke iz istočnoeuropskih zemalja koje su ovdje dolazile i bavile se prostitucijom. U zadnjih deset godina od zemlje prijema Bosna i Hercegovina je postala zemlja tranzita, ali i zemlja podrijetla odakle se regrutiraju mlade djevojke i momci i šalju u zapadnu Europu. Mnogi od njih bivaju odvedeni na prevaru i u stranim državama se radno i seksualno eksploatišu, objasnio je Ivanović dodajući da je prije 12 godina u Republici Srpske postojalo 75 noćnih barova u kojima je radilo 480 djevojaka, od kojih su 30 posto njih bile žrtve trgovine ljudima.

-Danas je situacija daleko bolja, što ne znači da ne bi mogla biti i bolja, rekao je Ivanović dodajući da se u posljednje tri godine broj žrtava trgovine ljudima u BiH kreće između 30 i 35.

Po riječima Lane Jajčević, pravne savjetnice u organizaciji Udružene žene, u Sigurnoj kući za žene i djecu žrtve nasilja u Banjoj Luci je od 2006. godine bilo smješteno šest djevojaka, žrtava trgovine ljudima.

Među čimbenike koji utječu na trgovinu ljudima, osim siromaštva i kulturoloških obrazaca, spadaju i nedovoljna suradnja policije i tužiteljstva i neujednačena sudska praksa. Problem predstavljaju i ruralne sredine za koje "ni ne znamo što se sve tamo događa i koliko tu maltretiranja i zlostavljanja djece ima".

Da bismo podigli svijest ljudi, osobito mladih, o opasnostima trgovine ljudima SIPA je, u suradnji s nevladinim organizacijama u BiH, organizirala niz radionica u osnovnim i srednjim školama na kojima su skretali pažnju na metode vrbovanja putem interneta i kako ih prepoznati i izbjeći.

FENA