FOTO  I SA ZANATOM MOŽEŠ BITI DOKTOR Otac i sin ključarskim umijećem čuvaju zanat od zaborava

Kada je u pitanju pokretanje novog biznisa, zanat često dođe tek na posljednje mjesto na popisu želja i planova za budućnost. Na teritoriju grada Mostara, trenutno su registrirana samo četiri ključarska servisa, a čini se da mladi u budućnosti sebe ne vide kao majstore starih izvornih zanata. O razlozima zašto je Bosna i Hercegovina sve više neplodno tlo za zanatlije, razgovarali smo s Emilom Behramom, mostarskim ključarem i predsjednikom nadzornog odbora Obrtničke komore grada Mostara, koji zajedno sa svojim sinom već osam godina unazad uspješno odgovara na sve izazove koje ovaj, iako možda ne bismo to pomislili, dinamičan posao svakodnevno postavlja. 

„Zanat je posao u kojem se neprestano uči, uvijek se pojavljuju neki novi izazovi na koje morate odgovoriti, a na kraju, sve što ste stvorili, stvorili ste svojim rukama i to je najveća čar. Mašinske sam struke, nije mi bilo teško uploviti u ovaj posao što se tiče stručnosti, ali što se tiče ulaganja, investicije su bile velike. Ipak, zanat je takav da znate da sve što ste uložili, vremenom ćete sigurno povratiti“, rekao je Behram za Hercegovina.Info.

Kako kaže, do odluke da započne ovaj posao došlo je 2015. godine, kada je shvatio da je ključarstvo dovoljno zrelo te da je vrijeme za nešto drugačije u gradu na Neretvi. 

„Razmišljali smo što raditi i čemu se posvetiti, a budući da su ovakve djelatnosti u deficitu konkretno u Mostaru, odlučili smo se na ovaj korak. Kupili smo prostor i počeli smo ga opremati, korak po korak, svim potrebnim mašinama i materijalima za rad. Bilo je potrebno pronaći kvalitetnog dobavljača za dugoročnu suradnju, s kvalitetnom robom, kako bi naši kupci bili zadovoljni, pa je tako došlo i do suradnje s tvrtkom iz Banje Luke. Danas, mogu reći da sam ponosan“, kazao je Behram. 



Godinama, ustrajnim i upornim radom i djelovanjem, obitelj Behram uspjela je svoj zanat i radnju „B.E.K.S.“ postaviti na tržišnu mapu sa zavidnim rezultatima.

„Konstantno smo težili ka poboljšavanju rada i iz godine u godinu uvodili smo ponešto novo, te sada s ponosom reći da jedini u našem gradu, a možda i šire, možemo ponuditi široku lepezu različitih, prijeko potrebnih usluga. Stari program ključeva smo modernizirali, radimo sada cjelokupni program od auto ključeva do sef ključeva, ključeva za zaštitna vrata, pa sve do običnih obiteljskih sustava ključeva. Ipak, žao mi je što smo mi tek jedni od rijetkih u našem gradu koji se bave ovim“, izjavio je Behram.

Ključari nisu isključivo vezani za jedno mjesto ili servis, svakodnevno se susreću s raznim intervencijama na terenu, ponekad telefon zazvoni i usred noći, a koliko je ovo izazovan i dinamičan posao najbolje govore iskustva ovog prepoznatog ključara.

„Prije nekoliko godina, na primjer, dogodila se situacija da smo primili hitan poziv od jedne uznemirene majke kojoj je maloljetno dijete spletom okolnosti ostalo zaključano u stanu na devetom katu. Majka je izašla na nekoliko minuta iz stana, imala je ključ kod sebe, ali situaciju je zakomplicirala činjenica da je djevojčica koja je ostala u stanu iznutra zatvorila zastor na bravi, te je tako pristup učinila nemogućim. Zbog samog saznanja da je unutra trogodišnje dijete samo, situacija je dobila dosta napetiji ton, ali kada smo otvorili vrata zatekli smo veselu djevojčicu koja je mirno sjedila i gledala što se događa“, pojasnio je Behram.

Ovakvih priča ima na pretek i sve naposljetku imaju lijep kraj, a kako naglašava, od ovog posla na našem prostoru može se normalno živjeti i zarađivati jer su zanatske usluge svima potrebne.

„Kada sam počeo ovo raditi, poželio sam da moj sin nastavi i uči u ovom pravcu, pa je tako od svoje petnaeste godine uz mene polako ulazio u čari ključarskog zanata. Danas, mogu reći da pored sebe imam pravog dvadesettrogodišnjeg mladog majstora, koji će sigurno nastaviti razvijati posao. Želio sam da ostane ovdje, da ne poželi otići i da sam svojim rukama stvori nešto, pa mislim da sam u tome i uspio“, objasnio je Behram.



Prema Behramovom mišljenju, mladi danas ne žele ni da se okušaju u zanatu. 

„Rekao bih da je riječ o pomodarstvu, svojevrsnom robovanju modi i trendovima, a ne znaju da je zanatski posao uvijek u modi. Mladi misle da su bolji od drugih ako imaju fakultetsko obrazovanje, a kad se dođe u krizu, traži se pomoć zanatlija“, rekao je Behram.

Na policama Behramove radnje nalazi se između 12.000 i 15.000 ključeva različitih oblika, veličina, dezena i namjena, cijene običnih ključeva idu od 4 KM pa do 50 KM, auto-ključevi prema tržišnoj i nabavnoj cijeni, kreću se od 100 do 200 KM zavisno od modela, a kako kaže, u ovom poslu može postojati i prijateljstvo i konkurencija.

„Ključeve nabavljamo isključivo prema standardu koji se nameće u Mostaru, a u skladu s onim što trgovci plasiraju na tržište. U ovom poslu prijateljstva su moguća, ali konkurencije ima mnogo više. Ipak, sve je do tržišta i do onoga što vi možete, a netko drugi ne može ponuditi kupcima“, istaknuo je Behram. 



Uz starijeg Behrama, rame uz rame se nalazi i njegov sin, dvadesettrogodišnji Enis, koji uz zanatsko umijeće koje posjeduje zahvaljujući trudu i zalaganju, ne želi napustiti svoju državu te tako spada u rijetku grupu mladih zanatlija Mostara, ali i cijele Bosne i Hercegovine. 

„Nije mi bilo teško da se upustim u ovaj posao još kao dječak, ali sve zahvaljujući svom ocu koji je imao strpljenja i želju da me nauči sve što sada znam. Kada se promatra sa strane, ovo je ipak zahtjevan posao, on se mora voljeti i od početka moraš biti spreman na konstantno učenje i nadograđivanje“, rekao je Enis. 

Kako kaže, njegovi vršnjaci i okolina nemaju baš mnogo razumijevanja za ključarstvo. 

„Često su tu i neki zavidni komentari, a zapravo rijetko tko ima stvarnu perspektivu za budućnost od mlađih generacija. Zanat nema svoje radno vrijeme, nekada se mora odvojiti i po nekoliko sati u tijeku dana samo za jedan kvar. U budućnosti, moja želja je da nastavim ovaj obiteljski posao i nadam se da ću uspjeti, imao sam dobrog učitelja“, zaključio je Enis Behram. 

Majstor Emil Behram je također predsjednik s drugim mandatom nadzornog odbora Obrtničke komore grada Mostara, a kako kaže, ova udruga broji 60.000 obrtnika na području Hercegovačko-neretvanske županije. Ciljevi ove udruge jesu organizacija, pomoć obrtnicima, edukacija i rješavanje pravnih problema, između ostalog.

„Što se tiče države, mislim da država pomaže zanatlijama, naročito pri odabiru poticaja i prezentacije, sudjelovanja u pomaganju da se dođe do poticaja. U ovom poslu se ništa ne događa preko noći, u jednom danu može doći 20 klijenata, u drugom pak dva, to se nikada ne zna, ali kada svojim uslugama i upornim radom izgradite svoje ime, kasnije više neće biti problema“, zaključio je Behram.

Za kraj, Behramovi su željeli prenijeti poruku ljudima svih generacija koji bi se željeli okušati u ovakvim poslovima. 

„I sa zanatom možeš biti doktor“, zaključili su oni.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.