OD MOSTARA DO ZAGREBA ZA MANJE OD SAT VREMENA Prošetajte s nama kroz hrvatsku prijestolnicu i doživite bajku

Iz hercegovačkog bisera do glavnog grada Hrvatske čini se da nikada nije bilo jednostavnije i brže doći, pa su tako nekadašnja višesatna putovanja u velikom broju zamijenjena udobnim letovima Croatia Airlines Mostar – Zagreb.

Zračna linija, koja već pola godine unazad uspješno funkcionira, do sada je podijelila pozitivno iskustvo sa stotinama putnika kojima su Zagreb ili Mostar bili glavna ili usputna stanica, a kako zaposlenici kažu, ova linija je dodatno povezala dva grada, kako u kulturnom i poslovnom smislu, tako i turističkom i onom najvažnijem – ljudskom. Za manje od sat vremena, sa Zračne luke u Mostaru sada već tri puta tjedno možete se naći na poznatoj zagrebačkoj Zračnoj luci „Franjo Tuđman“, a kako se, još uvijek neslužbeno govori, ovaj sporazum će otvoriti mnoga vrata ka novim suradnjama naročito mostarskoj zračnoj luci. Čini se da Zračna luka Mostar dobiva neki novi sjaj, a njeno poslovanje i suradnja imaju svijetlu budućnost.

Letjeli smo od Mostara do Zagreba

Prema informacijama i rasporedu, zrakoplovi Croatia Airlinesa uzdizat će se na vedro nebo iz Mostara u Zagreb svakog ponedjeljka i petka u 6 sati ujutro, a srijedom u 13 sati i 5 minuta. Iz Zagreba u Mostar planirani su letovi srijedom u 11 sati i 25 minuta, a četvrtkom i nedjeljom putnicima su na raspolaganju večernji letovi s polijetanjem iz Zagreba u 23 sata. Upravo u jednom od ovih termina i naša ekipa je dobila priliku da rađanje jutarnjeg sunca promatra baš kroz prozor zrakoplova Croatia Airlinesa, zajedno s još nekoliko desetina putnika.

Jedna od putnica u avionu poželjela je ispričati svoje osobno iskustvo i mišljenje o ovoj liniji, pa je tako za Hercegovina.info Mostarka Jasmina Repeša kazala da ovaj novitet znači u mnogo čemu kako mladima, tako i starijim ljudima, jer bi inače do Zagreba nekim drugim prevoznim sredstvom putovali više od pet sati, a sada za manje od sat vremena mogu već biti na željenom mjestu.

„Mislim da važnost ovih letova shvatite tek kada vam iskrsne nešto jako važno u drugom gradu, a nemate baš cijeli dan koji ćete provesti u autobusu ili automobilu. Osim toga, ovo je jako važan korak jer hrvatska prijestolnica može poslužiti i kao polazna točka za neke mnogo veće svjetske destinacije. Let je izuzetno udoban, prije svega kratak, nema prostora za komplikacije, osoblje na zračnoj luci i u samom zrakoplovu je izuzetno prijatno i susretljivo, a prema mom pozitivnom iskustvu, mogu da kažem imala sam utisak da polijećem iz nekog puno većeg grada i zračne luke. Preporučujem ovo putovanje svima koji se odluče na put do Zagreba“, rekla je Repeša za Hercegovina.info.

Povratne zrakoplovne karte za letove na liniji Mostar – Zagreb dostupne su po cijeni od 119 eura, a na liniji prometuju zrakoplovi Dash 8-Q400 kapaciteta 76 putničkih sjedala.

Planovi za cijelu godinu

„Jako nam je drago što smo prije nekoliko mjeseci ponovno počeli letjeti na direktnoj liniji Zagreb – Mostar. Nastavljamo s prometovanjem i u zimskom redu letjenja i to tri puta tjedno. Plan je da pružimo cijelogodišnju povezanost između Zagreba i Mostara, a ovim doprinosimo jačanju prometnih i gospodarskih veza i razvoju turističkih potencijala kako Zagreba i okolice, tako i Mostara i njegove okolice. Radimo na jačanju linije i zajedno s našim partnerima zainteresiranima predstavljamo sadržaje oba grada te očekujemo da će ova linija doprinijeti svemu onome što smo i očekivali“, rekla je Marija Pavić, rukovoditeljica prodaje u Croatia Airlinesu, za Hercegovina.info.

Inače, Mostar je 24. europsko odredište u koje će zrakoplovi Croatia Airlinesa izravno letjeti tijekom ovogodišnje sezone u redovitom putničkom prometu. Vrijedi podsjetiti kako je hrvatski nacionalni avioprijevoznik već obavljao letove na liniji Mostar – Zagreb, koji su pokrenuti u svibnju 2018. godine, ali su obustavljeni u ožujku 2020. godine zbog pandemije koronavirusa.

Zagreb – grad kulture, povijesti i umjetničkih djela

Posjetiti Zagreb, a otići iz njega bez nekog novog životnog nadahnuća i kulturnog bogatstva, složiće se posjetitelji, nije moguće. Još Gandhi je svojevremeno rekao da kultura jednog naroda živi u srcima i dušama njegovih ljudi, pa ni Zagrepčani u tom pogledu nikako ne mogu biti izuzetak.

Zagreb, kao kulturno središte Hrvatske, svjedoči o bogatoj povijesti i tradiciji koja se manifestira kroz različite forme umjetnosti - od arhitekture i slikarstva do glazbe i književnosti. Umjetnička djela koja nastaju u ovom gradu predstavljaju spone s prošlošću, ali i moderni duh koji teži inovacijama i globalnom dijalogu. Posjetitelji Zagreba mogu osjetiti puls naroda kroz njegova umjetnička djela, muzeje i kulturne događaje, i tako doživjeti spoj tradicionalnog i suvremenog koji čini srž hrvatske kulture. Jedno je sigurno, Zagrebu se uvijek svi vraćaju.

Prošetajte zajedno s nama Zagrebom

Hrvatsko narodno kazalište

Naravno, šta prvo posjetiti nego zadivljujuće Hrvatsko narodno kazalište, koje će vas već svojim izgledom zaljubiti u sebe. Bilo da vaši afiniteti leže u raskošnim kostimografijama i klasičnim autorima ili preferirate slobodne interpretacije na atipičnim pozornicama, u Zagrebu ćete pronaći nešto za sebe jer ipak – za njih je čitav svijet pozornica. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu središnja je i najstarija kazališna institucija u Hrvatskoj, u kojoj djeluju tri ansambla - operni, dramski i baletni. Prvo profesionalno kazalište u Zagrebu izgrađeno je 1834. godine. Izgradio ga je zagrebački veletrgovac i posjednik Kristofor Stanković koji je 1833. dobio glavni zgoditak na bečkoj lutriji u iznosu od 30 000 dukata te kao privatnu investiciju odlučio podignuti kazališnu zgradu, a cijela zgrada projektirana je u neoklasicističkome stilu.

Muzej za umjetnost i obrt

Ovaj muzej se nalazi na zagrebačkom Trgu Republike Hrvatske, nasuprot Hrvatskog narodnog kazališta. Muzej za umjetnost i obrt osnovan je 1880. godine na inicijativu Društva umjetnosti i njegovog tadašnjeg predsjednika Izidora Kršnjavija kao jedna od prvih institucija takve vrste u Europi. Muzejska knjižnica s čitaonicom s više od 65.000 svezaka knjiga i časopisa predstavlja jednu od najstarijih i najznačajnijih specijalnih knjižnica za umjetnost i umjetnički obrt u ovom dijelu Europe. Godine 1882. uz Muzej osnovana i Obrtna škola, današnja Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn, podaci su sa Infozagreb.hr.

Trg bana Josipa Jelačića

Trg je nastao u podnožju dvaju naselja, Kaptola i Gradeca, uz izvor Manduševac. Gradske vlasti su 1641. godine odredile da će se tu održavati sajmovi. Današnje zgrade su nastajale od početka 19. stoljeća. Na njihovim fasadama su vidljivi različiti graditeljski stilovi od neostilova 19. stoljeća, bidermajera i secesije do moderne i postmoderne. Spomenik banu Josipu Jelačiću rad je austrijskog kipara Antona Fernkorna. Postavljen je 1866. godine te uklonjen 1947. godine. Nakon peticije građana spomenik se vraća 1990. godine na banov rođendan 16. listopada. Jedna od legendi koju nam je ispričao turistički vodič, kaže da kada je konjanikov konj predstavljen s nogama na podu, to znači da je umro prirodnom smrću, ukoliko je jedna noga konja podignuta, stradao je od posljedica ranjavanja u ratu, a ako su prednje noge konja uzdignute od zemlje, to predstavlja stradanje u ratu. Ipak, o stradanju bana Jelačića podaci nisu najpoznatiji.

Izvor Manduševac

Simpatična priča koja uvijek osvoji srca turista jest čuvena priča o djevojci Mandi i njenom vojniku. Uz izvor se veže legenda o nastanku imena grada. Naime, jednoga sunčanog dana stari, drevni ban, umoran i žedan, na povratku iz bitke reče lijepoj djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb. U vrijeme dok je voda iz zdenca bila pitka, govorilo se da će se onaj tko se ondje napije vode uvijek vraćati u Zagreb. Danas živi predaja o Manduševcu kao zdencu sreće koji ispunjava želju za novčić, a izvor se nalazi na samom Trgu bana Josipa Jelačića.

Markov trg

Zaobići Markov trg skoro je pa nemoguće, a njegov krov će vam privući pažnju još dok ste poprilično udaljeni. Crkva smještena između važnih institucija, sagrađena je sredinom 13. stoljeća. Markovu crkvu obnavlja u neogotičkom stilu Herman Bollé koncem 19. stoljeća. Tada nastaje krov s grbovima Trojedne kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije te grada Zagreba. Banski dvori na adresi Markov trg 1 sjedište su hrvatske vlade i ured su premijera. Palača je sagrađena početkom 19. stoljeća i dom je hrvatskih banova od 1808. do 1918. godine. Tu je živio i umro legendarni ban Josip Jelačić. Tu su donesene odluke o odcjepljenju od Austro-Ugarske 1918. godine i izlasku iz Jugoslavije 1991. godine.

Katedrala Marijina uznesenja

Zagrebačka katedrala najvelebnije je i stilski najrječitije arhitektonsko ostvarenje crkvenog graditeljstva neogotičkog stila jugoistočno od Alpa. Tijekom 17. st. katedrala je više puta stradavala u velikim požarima, ali tijekom obnova unutrašnjost joj je obogaćivana vrijednim inventarom - baroknim oltarima (drvenim i mramornim) i propovjedaonicom kipara Mihaela Cusse (Kuše) koja se i danas nalazi u srednjoj lađi. Unutrašnjost katedrale obogaćivana je i kasnije, a zadivljujući izgled ostavlja sve prolaznike bez daha. Crkva je ponovno stradala u strašnim potresima 2020. godine, a unutar nje postoji mjesto za čak 5000 ljudi. Trenutačno je u fazi obnove.

Muzej prekinutih veza

Ovaj muzej zasigurno će privući pažnju mlađe populacije, naročito kada čuju da ispred mogu popiti „pivo hladno kao srce bivšeg“. U njemu su izloženi osobni predmeti koje su ostavili bivši ljubavnici, a popraćeni su kratkim opisima. U početku je ovo bila putujuća zbirka doniranih predmeta, da bi se nakon nekog vremena smjestio na trajnoj lokaciji u Zagrebu. 21. svibnja 2011. Europski je muzejski forum na svečanoj dodjeli u Bremerhaven dodijelio Muzeju prekinutih veza prestižnu nagradu Kenneth Hudson za najinovativniji muzej u Europi.

Kamenita vrata

Destinacija i dio grada koju posjetioci vrlo rado obilaze, a postoji i razlog. Sagrađena su u 13. stoljeću, a u prolazu vrata smještena je kapela sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada, prema slici koja je neokrnjena preživjela veliki požar 1731. godine. Kamenita vrata zaštićeno su kulturno dobro Republike Hrvatske, a kada god da odete zateći ćete veliki broj vjernika koji pale svijeće i šalju molitve Majci Božjoj.

U Zagrebu možete čuti i vidjeti još puno zanimljivih detalja, poput ljekarne u kojoj je radio unuk Dantea Alighierija ili to da su Hrvati izmislili kravatu ili da je upravo Marko Mandulić bio prvi koji je upotrijebio riječ psihologija.

Okolica Zagreba

Somobor – carstvo kremšnita i nasmijanih ljudi

Kada stignu u Zagreb, kao i sami Zagrepčani u slobodno vrijeme i posjetitelji požele vidjeti šta to još mogu da vide u njegovoj blizini. Kada se kaže da mali gradovi imaju dušu, mnogo njih će vam odmah reći jedan grad – Samobor. Grad domoljuba u kojem svi rado ostaju, mjesto u kojem je, prema riječima vodiča, sve na udaljenosti od 15 minuta, grad zanata i obrta i carstvo kremšnita, za turiste, ali i same Hrvate sigurno će godinama postajati još omiljenija destinacija.

Često ga uspoređuje s Venecijom, baš zbog onih njoj prepoznatljivih vodenih kanala, a u baštama kafića, kako kažu, u bilo koje godišnje doba vidjet ćete samo nasmijana lica sa velikim ukusnim kremšnitama ispred sebe, čiji recept se ljubomorno čuva već stotinama godina, a samo iskusni Somoborci znaju prave i čarobne sastojke. Naravno, nećete propustiti ni čuveni somoborski senf, mješavinu ljutkog i gorkog okusa, pod pravim nazivom ''Samoborska muštarda'', a prema savjetu lokalaca, najbolje ide uz kobasice. U svakom slučaju, ljubav lokalaca natjerat će vas da se vraćate u ovaj mali gradić nadomak Zagreba iznova i iznova.

Grgosova špilja – mala špilja s velikom pričom

Samo nekoliko minuta od centra Somobora i ukusnih kremšnita, ako ste ljubitelji hladnih prirodnih ljepotica – špilja, sigurno ćete se uputiti vidjeti i onu najljepšu, Grgosovu. Upravo ova špilja bila je sakrivena sve do 1973. godine, kada je, na bajkovit način, otkriva Josip Grgos. U bilo kojem godišnjem dobu da idete, dobro se obucite, čeka vas 10 stupnjeva i hodnici dugi 46 metara, a sve što ne smijete jest držati uključenu bljeskalicu na kameri, jer tamo žive najosjetjiviji organizmi koje možete zamisliti.

Iz Zagreba se vraća punog trbuha

Na našem putovanju imali smo priliku probati razne specijalitete, raznih kombinacija, ukusa, sastojaka i naziva. Susreli smo se s tradicionalnom hranom, pa i onom nesvakidašnjom, ali svakako preukusnom. Od raznih specijaliteta, posebnu pažnju nam je privukao Tapas bar ''SOL'', chefa Mate Jankovića, koji se potrudio da nam predstavi nekoliko svojih zadivljujućih jela, a svaki zalogaj je odisao isustvom i nesvakidašnjim ukusima koji se pamte.

Vinarija Kurtalj

Za kraj, ako poželite da probate stara, a opet moderna vina, vina koja se dopadnu i onima sa najistančanijim ukusom, svakako ćete svratiti i u Plešivicu, koja je nekoliko minuta dalje od Somobora, a gdje ćete zateći porodičnu vinariju Kurtalj. Mjesto gdje vrlo rado dolaze Hercegovci, ali i ljudi širom svijeta, u vlasništvu ove obitelji je još od 1690-ih godina, pa otuda miris tradicije i okus ljubavi u svakom cvijetu ili gutljaju.

O kvalitetu njihovog vina govori i činjenica da u Hrvatskoj postoji 11 restorana koji posjeduju Michelinovu zvjezdicu, a čak u osam njih gostima se nudi vino Kurtalja.

Sve ovo naša ekipa je obišla zahvaljujući Turističkoj organizaciji grada Zagreba, Croatia Airlines i Zračnoj luci Mostar, a sigurni smo da, ukoliko se i vi odlučite za ovakvo putovanje, nešto ćete sigurno pronaći za sebe, a vaša srca će se vratiti ispunjena sa još većom ljubavlju jer „biti Zagrepčanin nije stvar geografije, jer nije štos u tome gdje je tko rođen, nego kako je tko prihvatio Zagreb i kako se u njemu osjeća i ponaša“.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.