'UVIJEK JEDNI TE ISTI' Čitate li programe političkih stranaka za koje glasate i onih za koje niste?

Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini održat će se za nešto manje od pola godine, preciznije u listopadu. Dok mnogi kukaju kako već godinama nema ozbiljnijih promjena i napretka koji građani mogu konkretno osjetiti, u javnosti se uvijek sudarimo sa skoro neoborivom argumentacijom da su građani birali aktualne političare koji nas vode na lokalnoj, županijskoj, federalnoj i državnoj razini.

Posebnu pažnju uvijek (ne)bude politički programi stranaka u Bosni i Hercegovini koji skoro da nisu ni bitni jer pred izbore uvijek dominiraju svakodnevne teme oko kojih se stručnjaci ne moraju previše truditi.

Programi političkih stranaka koje su ponudile kandidate za parlamentarne izbore često nisu traženo štivo među biračima. Recimo, za nedavno održane parlamentarne izbore u Hrvatskoj, svega 16 posto sudionika je odgovorilo da su pročitali programe stranaka, a čak 84 posto njih je odgovorilo da nisu pročitali program neke političke opcije.

Koliko poznate svoje ili druge političke opcije?

Među nekima od anketiranih mlađih osoba provjerili smo koliko poznaju one stranke kojima planiraju dati glas, a i sve vas pozivamo da sudjelujete u velikoj anketi ispod.

"Nisam čitao programe. Usudio bih se reći da politički razvoj čini svaki takav program birokratskim formalizmom. Obećanja i načela koja zapriječe ili realnost situacije ili nesposobnost kadra. Kod biranja političara teško bih se mogao natjerati da biram 'mutnije' ukoliko bi to značilo da su korumpirani. Ako bih i bio natjeran izmigoljio bih se nekako, nadam se. Lako je reći da bismo odbili mutnije karaktere birati, ali živimo u vremenu gdje se takav izbor odvija upravo jer su prisiljeni zbog egzistencijalnih razloga tako birati", odgovara Ivan Prskalo, student diplomskog studija povijesti na mostarskom Sveučilištu koji kaže da je u životu glasao samo jednom.

"Glasao sam jednom i to protiv stranke, a ne za stranku. Mislim da su na kraju krajeva svi više-manje isti. Da postoji radikalnih odstupanja među strankama, jedna bi drugu totalno isključila iz političkog života", rekao je mladi student za hercegovina.info.

Politička kampanja kao kazalište.

"Uh, jesam čak. Prije 10ak godina sam prvi put čitao programe, kad sam prvi put imao mogućnost da glasam. Usporedio bih to s kazalištem, gdje na plakatu piše “urnebesna komedija”, a u njoj ništa nije smiješno. Najgore u politici mi je nepotizam od kojeg mi se ježi kosa na glavi, zavrće mi se želudac i drob vlastita mi jede samu sebe", kazao nam je Senad Milanović, mladi glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske koji je naglasio da će opet glasati, ali za one za koje može osjetiti da su tu zbog nas, a ne zbog sebe.

Kroji li nam ChatGPT sudbine?

"Programe čitala jesam, ali bolje da nisam. Godinama već nemam potrebu da čitam programe obzirom da su svi prepisani od prethodnika, neke političke stranke čak i nemaju programe, a neke savršeno koriste ChatGPT za kreiranje istih. Mislim da je ovu zemlju pokosio sistem podobnih, a ne sposobnih, tako da radije biram 'tuđe', a ne 'naše'.

Glasala jesam i glasat ću uvijek, mislim da bez obzira na sve od dva zla se uvijek može izabrati manje, tim se vodim", kazala je za hercegovina.info Emina Šehić, zaposlenica Muzeja rata i žrtava genocida.

'Samo za one koji mogu nešto uraditi'.

"Programe političkhi stranak sam čitao u dijelovima, nisam nikada u potpunosti čitao program. Uvijek glasam za onog za koga mislim da može barem nešto uraditi, barem u nekim malim okvirima.

Znam uglavnom za što se pojedine stranke zalažu, tako i one za koje sam glasao ili bi glasao u budućnosti", naglasio je Ivan Babić, student diplomskog studija povijesti na Sveučilištu u Mostaru.

Manje bitno čiji je tko.

"Da, čitao sam program stranke kada sam prvi put izlazio na izbore i većina ih je potpuno nerealistična i bez ikakvog realnog plana kako provesti neki cilj. Lako je napisati neke želje i utopijske zamisli bez plana provedbe. Mislim da bi u politici najbitnije trebalo biti nečija sposobnosti zalaganja za ono što obeća te svakako da su mi bitnije nečije sposobnosti i kvalifikacije i moje slaganje s njegovim programom od toga 'čiji je'.

Iščitavao sam programe svake stranke za koju sam namjeravao glasati i za svaku sam znao za što se zalaže, neki su ispunili svoja obećanja, neki nisu ali se još drže tih principa, a neki su apsolutno zaboravili na ono što su obećavali", izjavio je za hercegovina.info Tarik Kreso, student Fakulteta informacijskih tehnologija.

Rekordna 2016. godina

Na lokalnim izborima u BiH održanim 2016. godine registrirano je rekordnih 451 politički subjekata i to 102 političke stranke, 103 koalicije, 171 neovisni kandidat, te 52 neovisna kandidata u ime grupe građana i šest njih u ime udruga građana (nacionalne manjine), kao i 17 lista neovisnih kandidata.

Osim rekordnog broja političkih subjekata registriran je i rekordan broj kandidata na kandidatskim listama političkih subjekata i to čak 30.445. To znači da je jedan kandidat na posljednjim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini dolazio na 107,2 registrirana birača.

Politički programi infografika