NAJTUŽNIJI DAN U PRAVOSLAVLJU "Danas se boje jaja i strogo posti, zvona ne zvone i glazba se ne čuje"

Veliki petak je najtužniji dan u pravoslavlju i povijesti svijeta i čovjeka, a obilježen je stradanjem Isusa Krista, njegovim raspećem na križ i smrću za spasenje svijeta.

Na ovaj dan se obustavljaju svi poslovi, osim bojenja jaja, koja će najaviti dan uskrsnuća Kristovog. Post je tog dana najstroži, čak se i ne jede do iznošenja plaštanice, a svakako je to post na vodi. Shodno tome, alkohol se ne pije, a u narodu je uvreženo mišljenje da se ne pije crno vino niti bilo što slične boje, što simbolizira prolivanje nevine krvi Kristove.

Ovo je dan kada ne zvone zvona, koja su znak radosti, već se sve vrijeme tokom bogosluženja koristi drveno klepalo. Točnije, od Velikog četvrtka do Uskrsa ne čuju se zvona, da bi onda zvonko objavila pobjedu života nad smrću. Nema pjesme niti slavlja, već sve prati misao o teškom Kristovom stradanju, koje je bilo takvo, kako Vladika Nikolaj Velimirović kaže, da je "samo uskrsnuće moglo nagraditi ovoliko stradanje”.

Veliki petak i Uskrs u Sabornom hramu Svete Trojice u Mostaru

“Pravoslavni vjernici u Mostaru ove godine na jedan drugačiji način dočekuju Uskrs, jer smo po prvi put izmjestili bogosluženje u Saborni hram, po prvi put nakon njegovog rušenja. Čula su se i klepetala, a u subotu na nedjelju u ponoć, bit će služena liturgija, tako da će zazvoniti zvona u ovom hramu i on će bljesnuti jednim novim svjetlom”, rekao je svećenik Duško Kojić za Hercegovina.info.

Ove godine su se odlučili za ovaj korak iz simboličnih razloga, kako kaže, jer crkva još uvijek nije obnovljena u potpunosti, ali su se stvorili uvjeti za odvijanje bogosluženja, povremeno i ne svakodnevno.

“Kroz ove dane stradanja treba da se podsjetimo i stradanja saborne crkve, ali i najvažnije, da se podsjete svi vjernici, kao i mi u dolini Neretve, poslije stradanja dolazi uskrsnuće. Gospod nam je ulio novu nadu u život i ljubav svojim uskrsnućem”, kazao je Kojić.

Najvažniji i najpoznatiji običaj za Uskrs je bojanje jaja, ističe Kojić, a baš to će biti i prva hrana s kojom će se prekinuti post u nedjelju.

“Nadamo se da ćemo, kako u Mostaru tako i u cijelom svijetu, biti tu za svoje susjede da ih ugostimo i s njima proslavimo ovaj veliki blagdan, kao što i mi s njima proslavljamo njihove blagdane. Otvaramo svoje domove za sve ljude dobre volje da proslavimo uskrsnuće Kristovo, kao najradosniji kršćanski praznik”, naglasio je Kojić za naš portal.

Vladika ove godine uskrsnu liturgiju služi u Trebinju, a sljedeće godine stiže ponovno u Mostar za ovaj blagdan.

“Očekujemo veliki broj vjernika, kako bismo svima pokazali značaj Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru te još jednom ukazali na potreban završetak obnove”, zaključio je Kojić.

Farbanje jaja

Najpoznatiji običaj koji se obavlja na Veliki petak jeste farbanje jaja, u kojem sudjeluju, prije svega, djeca. Domaćica prvo farba jedno crveno jaje, čuvarkuću, koje će čuvati do sljedećeg Uskrsa, a prvo jaje od prethodne godine treba se zakopati u zemlju kako bi bila plodna i kako bi donijela sreću domaćinima.

Na dan Uskrsa svi ukućani treba prvo da pojedu po jedno jaje, a tek onda da se posluže ostalom hranom.

Farbanje jaja vrši se u spomen na događaj kada je sveta Marija Magdalina Mironosica, koja je sa Presvetom Bogorodicom, neprekidno bila uz Krista u toku njegovog golgotskog stradanja, i kojoj se Kristos prvoj javio po uskrsnuću.

Putovala je u Rim da propovijeda Evanđelje, i posjetila cara Tiberija, a tada mu je, u znak pažnje, predala jedno crveno jaje i pozdravila ga rečima: "Hristos Vaskrse". Crvena boja simbolizira Spasiteljevu, nevino prolivenu krv na Golgoti, ali je crvena boja istovremeno i boja uskrsnuća, jer uskrsnuća nema bez stradanja i smrti. To je, dakle, prvenstveno boja kršćana i crkve.

Vjerovanja i običaji za pravoslavni Veliki petak

Veliki petak je jedini dan u godini kada u svim pravoslavnim hramovima utihne liturgijsko pojanje i iznese se plaštanica. Plaštanica je platno na kome je prikazano Kristovo polaganje u grob, koju vjernici cjelivaju sve do Uskrsa. Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, grob Kristov, ispred oltara.

Negdje je običaj da da se vjernici posle cjelivanja plaštanice provlače ispod stola na koji je položena plaštanica.

Prema narodnom vjerovanju, prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti lijepu želju, i ta će želja biti ispunjena. Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Krist. Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pogoršavale Isusove rane.

Na ovaj dan se farbaju jaja. Izbjegava se drugi posao. U nekim krajevima narod izbjegava da jede bijeli luk, a neke domaćice zorom pometu kuću i bacaju metlu iz dvorišta da otjeraju sve nečistoće.

Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.