Više alkoholičarki zbog emancipacije, a ne krize

Istodobno, postotak hospitalizacije žena alkoholičarki se utrostručio. Smatra se da broj žena alkoholičara danas raste brže od ukupnog porasta broja alkoholičara te je očito da se radi o fenomenu kojim bi se stručnjaci trebali pomnije pozabaviti.

Dok dio stručnjaka smatra da je udio alkoholičarki veći u zemljama s višim standardom i boljim položajem žene, drugi tvrde da je taj broj podjednako rasprostranjen u gotovo svim sociokulturnim sredinama, piše Novi list. Istraživanja pokazuju da je alkoholizam boljka žena svih profesija i društvenog statusa, no drugih obilježja nego kod muškaraca.

Dok je kod muškog roda pijenje uglavnom povezano s društvom, žene su "solo drinkeri" jer uglavnom piju same i kriju to i od svojih najbližih. Među liječenim alkoholičarkama najbrojnije su radnice, službenice i domaćice, slijede umirovljenice, žene bez zanimanja, učenice i studentice i na kraju slobodne profesije. Više od polovice ovisnica o alkoholu je u radnom odnosu, što pokazuje da su i dvostruke obveze zaposlene žene djelomični krivac prekomjernog pijenja. - Ženski je alkoholizam, za razliku od muškog, simptomatski. On je posljedica drugih problema i stanja poput depresije, loših brakova, pritiska. Porastu alkoholizma kod žena svakako je pridonijela i emancipacija, odnosno imperativ uspješnog funkcioniranja na više frontova, zbog čega se javlja anksioznost koju žene nerijetko liječe alkoholom - objašnjava Zoran Zoričić, psihijatar iz KBC-a Sestara milosrdnica.

Zagrepčanke se u tom pogledu ni po čemu ne razlikuju od žena koje žive u manjim sredinama, kao ni od stanovnica većine europskih država, veli Zoričić, jer način života u velegradu ne pogoduje razvoju alkoholizma kod žena.

- Jedina je razlika što građanke Zagreba imaju dostupnije liječenje od alkoholizma, odnosno tretman odvikavanja, u odnosu na manje gradove i sela- veli Zoričić. Specifično je kod ženskog alkoholizma i to što žene kao pratnja daleko češće sudjeluju u liječenju svog partnera od alkoholizma nego što same dobiju podršku okoline ako imaju problema s alkoholom.

Računa se da je alkoholizam u žena najrasprostranjeniji u Velikoj Britaniji, gdje na tri alkoholičara dolazi jedna alkoholičarka, u Norveškoj (5:1), u Njemačkoj (5:1), SAD-u (5:1), Francuskoj (6:1). U Hrvatskoj, koja je četvrta po potrošnji alkoholnih pića u Europi, odnos broja muškaraca i žena alkoholičara iznosi otprilike 3,5:1.

Istraživanja su pokazala da su faktori rizika zbog kojih žena počinje piti mogu biti poremećaj seksualne prirode, odnosno zlostavljanje u djetinjstvu, maltretiranje i nasilje. Prema podacima iz Italije, 75 posto alkoholičarki bile su žrtve nasilja. Kod mlađih je žena pak alkoholizam povezan s drugim ovisnostima, primjerice o sedativima i antidepresivima, anoreksijom, bulimijom ili poremećajem identiteta.

Utvrđeno je i da se pijenje može povećati tijekom menopauze, a nakon 60. godine života dio žena alkohol smatra jedinim društvom kojim se lakše boriti protiv samoće. Žene se u pravilu kasnije javljaju na liječenje jer prikrivaju bolest, a posljedice su mnogo teže nego u muškaraca. Žene se najčešće počnu opijati u dobi od 31 do 40 godina, a većina ih prije liječenja ima dugi alkoholičarski staž, od 10 do 20 godina. Iako bi se moglo zaključiti da gospodarska kriza i socijalna neizvjesnost pogoduju porastu konzumacije alkohola, pa i kod žena, psihijatar Zoričić kaže kako istraživanja koja su se time bavila nisu pronašla povezanost recesije i alkoholizma.