Show

Vitamin C – kralj među vitaminima

Hercegovina.info
neplodnost, hrana, hrana, dijeta, dijeta, hrana, hrana, kuhanje, debljanje, pretilost, hrana, vitamini, vitamin c, zdravlje, gripa, hrana, zdravlje, hrana, mršavljenje, jelo, piće, ljeto, vrućina, hrana, doručak, zdravlje, mršavljenje, kruh, ugljikohidrati, hrana, blagdan, Uskrs, prejedanje, hrana, spavanje, izbjegavanje, hrana, inzulin, zaglupljivanje, šećer, hrana, poskupljenje, život, namirnice, hrana, rok trajanja, namirnice, žensko zdravlje, deset namirnica za žene, hrana, namirnice, Zdrave namirnice, prehrana, zdravlje, Plan jela, Broj obroka, vježbanje, plan za dijetu, štetne nuspojave, dijeta, namirnice, pesticidi, prejedanje, kako spriječiti, prejedanje, blagdani, jelo, dodaci prehrani, manjkavost prehrane, mediteranska prehrana, način prehrane, prehrana, zdravlje, hrana, hrana, jelo, djeca rast, Zdrave namirnice, zdravlje, nezdrave namirnice, vitamini, probava, način prehrane, brza hrana, Hrana bogata proteinima, dodaci prehrani, mozak, Zdrav mozak, uticaj na mozak, omega 3, Omega 3 i
Među vitaminima, tim tvarima bitnima za normalno funkcioniranje organizma, jedan od najcjenjenijih je svakako C. Vitamin C na glasu je kao sredstvo koje sprečava prehladu i gripu, a ako su te bolesti uzele već maha, ublažava popratne pojave. Osim toga, pomaže i protiv pretjeranog gomilanja kolesterola, pa čak i protiv razvijanja tumora.

Nedvojbeno je da je vitamin C – tvar koja je po svom sastavu askorbinska kiselina – nezamjenjiv u ljudskom organizmu, baš kao što su to kisik i voda. Dokaz: nedostatak tog vitamina uzrokuje skorbut, tešku bolest odavna poznatu među mornarima koji se za dugih plovidbi nisu mogli hraniti svježom hranom s dovoljno C vitamina. Engleski liječnik James Lind prvi je oko 1750-te dokazao da limunov sok sprečava tu bolest. Zanimljivo je da je britanska Kraljevska mornarica, iako je skorbut nemilice kosio njene veslače, čekala cijelo stoljeće da primijeni Lindovo otkriće u praksi.

Povijest

Znanstvenici su tek u dvadesetim godinama prošlog stoljeća u toj protuskorbutnoj tvari u limunu i drugom voću i povrću prepoznali vitamin C. Liječnik Albert Szent-Györgyi, poslije više od deset godina istraživanja na njujurškoj klinici Mayo, dobio je 1937. godine Nobelovu nagradu za uspješno identificiranje vitamina C i njegove uloge u izmjeni tvari u ljudskom organizmu.

Prehlada, gripa

Evo što su pokazala istraživanja koja se o djelovanju tog vitamina provode u toku nekoliko desetljeća:  - askorbinska kiselina djeluje kao blagi antihistaminik, tj suši izlučevine u nosu; - vitamin C pomaže bijelim krvnim zrncima u borbi protiv virusnih infekcija na taj način što pojaćava otpornost organizma protiv prehlade. To je ustanovljeno istraživanjima u kojima su jedni oboljeli dobivali C vitamin, a drugi inertnu placebo tvar.

Kolesterol

Koliko god je uloga vitamina C u „liječenju“ prehlade i gripe očita, toliko je nejasno njegovo djelovanje na krvožilne bolesti. Ipak istraživanja su pokazala da povećane količine vitamina C idu usporedo s povećanim količinama kolesterola HDL (takozvanog dobrog kolesterola). Osim toga, još jedna njegova bitna funkcija je sprečavanje oksidacije masnoća u tijelu, što je zapravo pretpostavka za prevenciju ateroskleroze.

Važnost u zdravlju kože

 - Uz sve ove zaštitne funkcije, jednako nam je bitna i njegova funkcija kod ublažavanja osjetljivosti usne šupljine (gingivitisa),  protiv pojave katarakta te građevna funkcija vitamina C. Neophodan je za sintezu kolagena, vlaknaste bjelančevine koja učvršćuje mišiće i krvne žile, ali je i sastavni dio kože, tetive, kostiju, hrskavice i zubi. Upravo zato dovoljna opskrba organizma vitaminom C olakšava zarastanje rana, a postiže se i zdraviji i ljepši izgled kože. Veće potrebe za tim vitaminom imaju trudnice, dojilje, rekonvalescenti, starije osobe kao i aktivni sportaši, zbog izuzetnih tjelesnih i psihičkih napora, piše portal Centar-zdravlja.net

Koliko je potrebno?

Ovisno o uzrastu dnevne potrebe vitamina C iznose 36 – 60 mg. Više je potrebno trudnicama (70 mg na dan), dojiljama (u toku prvih šest mjeseci po 95, azatim 90 mg dnevno) te pušačima koji troše više tog vitamina – potrebno je čak 100 mg na dan. Zagađenost okoline, pušenje, konzumiranje alkohola, uzimanje nekih lijekova (aspirina i antibiotika), operativni zahvati kao i neke bolesti smanjuju zalihe vitamina C u organizmu. Za vrijeme trudnoće, dojenja i rasta, kao i drugih stanja u kojima su ubrzani metabolički procesi u organizmu, povećava se potreba organizma za vitaminom C. No vitamin C je potrebno stalno unositi, a je pojedinačno (kao kod određenih bolova) jer se naprosto ne može postići stalna razina C vitamina u krvi. Treba ga uzimati svakodnevno.

Nedovoljno unošenje vitamina C u organizam izaziva sklonost krvarenju, sklonost infekcijama, sporo cijeljenje rana, slab razvoj kostiju i zubi, razdražljivost, slabost, slabokrvnost i skorbut. Ljudsko tijelo ga ne može sintetizirati nego ga moramo uzimati s hranom ili kako u obliku tableta.

Bez štetnih posljedica može se unositi čak 1000 mg vitamina C na dan, a neki smatraju kako se kod doza većih od 250 mg samo mali dio zadržava u tijelu, a većina izlučuje mokraćom.

Šipak na vrhu popisa
Najbogatiji izvor vitamina C su raznoliko voće i povrće. Najviše ima šipak, i to 2000 mg/100g. Nakon njega tu su: crni ribiz - 200 mg/100g, crvena paprika - 190 mg/100g, peršin - 130 mg/100g, kivi - 90 mg/100g, brokula - 90 mg/100g, crveni ribizl - 80 mg/100g, papaja - 60 mg/100g, jagode - 60 mg/100g, naranča - 50 mg/100g. Slijede limun, dinja i cvjetača s 40 mg/100g, pa grejpfrut, malina, mandarina, špinat i kelj s 30 mg/100g.
20 mg/100g imaju limeta, mango i krumpir, a 10 rajčica, borovnica, ananas, grožđe, marelica, šljiva i lubenica. 9 mg/100g imaju banana i mrkva, 8 avokado, 7 trešnja i breskva, 6 jabuka i kupina, 5 cikla, 4 kruška i zelena salata, 3 krastavac, 2 mg/100g patlidžan i smokva...


Vitamin C i štednjak

Vitamin C topiv je u vodi, osjetljiv na toplinu i zrak te oksidanse. Zbog toga se prilikom kuhanja i konzerviranja hrane gubi veliki dio vitamina C, koji se nalazi u svježim namirnicama. Evo nekoliko domišljatih savjeta kako sačuvati djelotvornost tog vitamina prilikom kuhanja:

  • namirnica se ne smije rezati na jako sitne komade, što su oni manju veća je površina izložena kontaktu sa zrakom i vodom.
  • namirnicu treba staviti u kipuću vodu. Na taj način vrelina uništava enzime koji oksidiraju vitamin C, a oslobađaju se rezanjem i guljenjem povrća i voća.
  • namirnice treba kuhati u samo onoliko vode koliko je nužno potrebno; što je više vode u njoj se otapa više vitamina.
  • vrijeme kuhanja treba ograničiti na najnužnije; produženo zagrijavanje i kuhanje omogućuje oksidaciju većih količina vitamina C.
  • vodu u kojoj se kuhaklo povrće treba po mogućnosti ponovo iskoristiti, primjerice za pripremanje umaka ili juhe; ta voda je otopina mnogih korisnih tvari iz povrća, pa tako i vitamina C.
izvor: zena.hr

gripa zdravlje vitamini vitamin c
Vezani članci
Najnovije
Vezani članci