U Hercegovini imamo epidemiju oboljelih od autoimunih bolesti, voda i hrana su zatrovane

Dr. Sanda Miljko, imunologinja i alergologinja u Klinici za unutarnje bolesti SKB-a Mostar...

... intervjuu za Večernji list govori o epidemiji autoimunih bolesti u Hercegovini. Dr. Miljko objašnjava i koja su najugroženija područja, kao i koje su najprisutnije autoimune bolesti na našim područjima. Dotaknula se i teme utjecaja glutena na stvaranje antitijela te objasnila što medicina smatra uzrokom sve većeg broja oboljelih od autoimunih bolesti.

U posljednje vrijeme sve se više priča o autoimunim bolestima. Je li broj oboljelih na području Hercegovine odnosno u područjima koja gravitiraju SKB-u Mostar povećan?

- Nažalost, prisutan je trend porasta oboljelih od autoimunih bolesti. Registar oboljelih za sve autoimune bolesti ne postoji, kako u Federaciji BiH tako ni u zemljama u okruženju. No, prema neslužbenim statistikama, vjerno pratimo svjetske trendove. U svijetu je od autoimunih bolesti oboljelo oko 5 do 8% populacije. No, taj broj je sigurno i znatno veći jer te bolesti počinju najčešće polagano i potrebno je dugo vremena da se dijagnosticiraju. U mnogim industrijaliziranim državama i bogatijim zdravstvenim sustavima, gdje je stanovništvo bolje upoznato sa simptomatologijom autoimunih bolesti i gdje je dostupnija medicinska dijagnostika, statistika je porazna. Smatra se kako 20% populacije boluje od raznih autoimunih bolesti. SAD ima veliki problem, čak 24 milijuna Amerikanaca boluju od autoimunih bolesti. Kod nas su loši socio-ekonomski uvjeti, poraće i nezaposlenost vjerojatno ostavili i ostavljaju trag na zdravlje populacije koja živi na područjima koja gravitiraju SKB-u Mostar. Zbog svega navedenog, statistika je vjerojatno kod nas još poraznija.

Što je uzrok autoimunih bolesti?

- Autoimune bolesti su heterogena skupina bolesti. Za manifestiranje mnogih autoimunih bolesti od presudne je važnosti genetska predispozicija i hormonski ustroj. Poznato je da ove bolesti najčešće pogađaju žene reproduktivne dobi, a nakon 55. godine rizik za bolest izjednačuje se kod obaju spolova. Zagađenost okoliša (ovdje se najviše misli na živu) također doprinosi nastanku autoimunih bolesti. Mnogi virusi i bakterije dokazano su okidači za razvitak bolesti. Sedentarni način života, neizbalansirana prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje, svakodnevno konzumiranje većih količina koncentriranih šećera, gaziranih pića i pretilost također su važni čimbenici u nastanku bolesti. Od 1900. na tržište je plasirano 80.000 raznih kemikalija, a ni 0,1% nije adekvatno testirano. Voda koju pijemo sadrži tragove teških metala, meso je tretirano antibioticima, voće i povrće pesticidima - sve to nepovoljno utječe na naš imunološki sustav. Konkretno, u Hercegovini ljudi nisu dovoljno osviješteni o tom javno-zdravstvenom problemu. U svim razvijenim zemljama radi se na prevenciji autoimunih bolesti. U našim prilikama mi se mučimo s bolesnikom najčešće s već razvijenom kliničkom slikom i sa skupoćom liječenja takvih pacijenata. U svijetu je razvijen cijeli niz preventivnih programa u kojima se potiče na fizičku aktivnost, tiskaju se brošure u kojima se na pojednostavljen način objašnjavaju autoimune bolesti i organiziraju se razne udruge. Susjedna RH ima puno bolje organizirane preventivne programe nego mi ovdje. Postoji Udruga oboljelih od reumatoidnog artritisa - REMISIJA, Udruga bolesnika s psorijatičnim artritisom, Udruga bolesnika s celijakijom, a sve te udruge subvencionira država. Uvijek me ražalosti činjenica gdje se nalazi BiH u svemu tome. Dobri zdravstveni sustavi temelje se na dobroj prevenciji, a mi ih ne možemo adekvatno ni liječiti.

Koje su najčešće autoimune bolesti na području Hercegovine?

- SKB Mostar pokriva tri županije - Zapadnohercegovačku, Hercegovačko-neretvansku i Hercegbosansku. Veliki je pritisak bolesnika s autoimunim bolestima prema našoj bolnici. Prema mom skromnom iskustvu, najugroženija područja su Konjic, Jablanica i Drežnica. S tih područja dolazi jako velik broj relativno mlade populacije sa SLE i RA. U Mostaru je najčešća upalno-reumatska bolest RA. Zapadnohercegovačka županija ima veliki broj oboljelih od ankilozantnog spondilitisa i psorijatičnog artritisa.

Koja je populacija najviše ugrožena?

- Kao što sam na početku rekla, u najvećem su riziku žene reproduktivne dobi, a osobiti oprez treba biti sa ženama neposredno u posljednjem tromjesečju trudnoće i nakon poroda.

Koliko ima vrsta autoimunih bolesti?

- Prema nekim autorima, postoji 60 do 80 vrsta autoimunih bolesti, a prema drugima, čak i do 100. Znate, autoimune bolesti imaju šaroliku kliničku sliku, a zapravo sve počinju vrlo slično, to jest nespecifičnim simptomima - prolongirana temperatura, bolovi u zglobovima i gubitak na tjelesnoj težini. Ponekad treba proći puno vremena za pojavljivanje određenijih simptoma. Morate biti jako senzibilizirani na svaki simptom jer upravo on može biti putokaz prema pravoj dijagnozi.

U posljednje vrijeme sve je popularnija bezglutenska dijeta. Može li ona pomoći oboljelima od autoimunih bolesti?

- Bezglutenska dijeta je jedina sigurna terapija kod celijakije (nepodnošenje glijadina, komponente glutena) koja izaziva imunološku reakciju u crijevima. Najvjerojatnije, bezglutenska dijeta nije štetna za organizam, a gluten nije esencijalna aminokiselina i zamjenjiva je drugim prehrambenim izvorima. Ne postoji ni jedna studija, ni znanstveni dokaz koji bi potvrdio kako žitarice nisu dobre za naše zdravlje. Dakle, izbjegavanje glutena (osim kod celijakije) nema uporište u znanosti. No, British Medical Journal iznio je rezultate istraživanja kojima je dokazano kako ova dijeta može poremetiti mikrofloru crijeva i da je utoliko nezdrava. Također, u tom izvješću elaborirano je kako izbjegavanje cjelovitih žitarica u prehrani povećava kardiovaskularni rizik i sklonost šećernoj bolesti. Mislim da je, osim kod celijakije, gdje je bezglutenska dijeta nužna, riječ o još jednoj trend dijeti čija je svrha profit. Uravnotežena prehrana ključ je dobrog zdravlja. Živimo u podneblju Mediterana, a mediteranska dijeta je prihvatljivija i cjelovitija kako navodi literatura.

Dolazi li autoimuna bolest sama?

- Nažalost, najčešće i ne. Autoimune bolesti vole ići u paralelizmu. U svakodnevnoj praksi viđate bolesnike koji imaju SLE i Mb Hashimoto. Vrlo često imate Hashimotov i Sjögrenov sindrom... Postoji cijeli niz preklapajućih sindroma. Bolesnici koji imaju autoimune bolesti češće obolijevaju od tumora.

Kako autoimune bolesti utječu na trudnoću?

- Žene koje imaju autoimune bolesti najčešće nemaju probleme sa začećem, ali imaju problem s održavanjem trudnoće. Osobito su ugrožene žene koje imaju antifosfolipidni sindrom i lupus. U načelu, odmah nakon prvog spontanoga pobačaja treba učiniti obradu na autoimune bolesti. Tijekom trudnoće te bolesnice trebaju biti pod pojačanim medicinskim nadzorom.

Koliko oboljelih od RA gravitira SKB-u Mostar, odnosno koliko ih ima u HNŽ-u?

- U ovoj županiji 1 do 3% populacije boluje od RA, što je prilično velik broj (5700 oboljelih).

Imaju li naše zdravstvene institucije uvjete za liječenje tolikoga broja oboljelih?

- Nažalost, nedostaje nam dnevna bolnica koja bi mnoge tehničke probleme riješila. Intelektualno i stručno smo dorasli liječenju autoimunih bolesti. Bilo bi dobro za cijelu županiju da ima više liječnika koji se bave ovom problematikom.

Što je s multiplom sklerozom? Znam da to nije vaše područje, ali vjerojatno se susrećete i s tom dijagnozom.

- U probiru na autoimune bolesti zna se dogoditi da se dijagnosticira i multipla skleroza. No, tim se puno više bave neurolozi. Zato u svakodnevnom radu imunolozi i neurolozi često usko surađuju.

Je li stanovništvo u Hercegovini dovoljno upoznato s autoimunim bolestima?

- Po pitanju autoimunih bolesti vlada još uvijek nedovoljna informiranost ili površno internetsko znanje. Puno vremena i energije zahtijeva objašnjavanje o samoj prirodi bolesti, a osobito o terapiji. Nije lako mladom čovjeku objasniti da je njegova bolest kroničnog tijeka, zalječiva, ali ne i izlječiva. Teško mu je prihvatiti da mora cijeli život uzimati neki oblik terapije. To je bolan proces, kako za pacijenta tako i za liječnika. Često se dogodi da suočeni s teškom bolešću pribjegnu nekom alternativnom rješenju koje se najčešće pokaže neučinkovitim.

Obolijevanju li djeca od autoimunih bolesti?

- Da, imunopedijatri se bave tom problematikom. Koliko sam upoznata, SKB još nema ni jednog imunopedijatra.

Moraju li oboljeli od autoimunih bolesti s vremenom postati invalidi?

- Mislim da nije dobro formulirano pitanje. Možda bi bilo bolje pitanje utječu li vrijeme i dužina bolesti na invaliditet. Pravodobna detekcija bolesti i adekvatna terapija bolesnika vraćaju kako u obitelj tako i u radnu sredinu. Pravodobno djelovanje i suvremeno liječenje gotovo uvijek izbjegnu invaliditet.

19.03.2018 u 20:12