Što se zapravo dogodi s kožom kada pocrni na suncu?

kreme za zaštitu, sunčanje, produženje , život, zaštitni faktor, krema za sunčanje, toplinska iscrpljenost, sunčanica, simptomi, koža, sunce, sunčanje, sunčanje, guljenje, mlijeko za sunčanje, ulje za sunčanje, krema za sunčanje, sunčanje, krema za sunčanje, mlijeko za sunčanje, ulje za sunčanje, krema za sunčanje, prošla godina

Naime, naša koža nema nikakve koristi od tamnijeg tena zbog čega je važno znati što se zapravo dogodi s kožom kada pocrnimo na suncu.

I sunčanje bez opeklina smatra se štetnim

Tamnjenje kože odgovor je na mutacije koje se dogode u ljudskom DNK kada smo izloženi sunčevim zrakama.

‘Pri sunčanju koža se oštećuje na staničnom nivou i upravo ta mikroskopska šteta može na kraju izazvati razvoj stanica tumora', objašnjava Aleksandar Sekulic, dermatolog u američkoj klinici Mayo. Kada su stanice kože izložene sunčevim UV zrakama, prebacuju se u sigurnosni način rada te stanice na površini kože počnu primati stanice tamnijeg pigmenta, melanocite koje tvore pigment melanin. Na taj način melanocit sprečava prodiranje UV zraka u najkorisnije dijelove stanica kože.

Stanice zatim taj pigment gomilaju na površini staničnog nukleusa, te na taj način tvore zaštitu poput kišobrana. Kada se pigment nagomila, kože postane tamnija. Što je koža više izložena suncu, to se pigmentirani štit više stvara.

‘Zbog toga koža postaje sve tamnija što više vremena provodite na suncu. Osobe sa svjetlijim tonom kože ne mogu stvoriti dovoljno pigmenta, odnosno zaštite. Što je zaštitni kišobran svjetliji, to ima više rupa i zbog toga slabije štiti', opisuje Sekulic. Međutim, čak i kod osoba koje lako pocrne, ovaj prirodni štit nikada ne pruža potpunu zaštitu te ne može zamijeniti zaštitu koju daje krema za sunčanje.

Kako pravilno upiti vitamin D?

Većina dermatologa, kako piše zadovoljna.hr, preporuča korištenje kreme za sunčanje s minimalnim faktorom 30 kako biste se zaštitili od štete koju mogu izazvati sunčeve zrake. Moguća šteta uključuje i mutacije DNK koje mogu izazvati rak kože i slabljenje vezivnog tkiva čija je posljedica pojava bora, obješene kože i sunčevih pjega. Treba naglasiti i da su ljudi s tamnijom bojom kože, iako prirodno obdareni s puno melanina bez obzira izlagali se suncu ili ne, također podložni pojavi raka kože i drugim oblicima štete nastale od sunčevih zraka. Pazite se i doznajte na koji način opekline na određenim dijelovima tijela povećavaju rizik od melanoma.

Dodatna doza vitamina D svima nam dobro dođe, ali kada se izlažemo suncu uvijek to treba činiti pravilno. Štitite se kremom s minimalnim faktorom zaštite 30 (i ponovno je nanosite tijekom sunčanja), nosite pokrivalo za glavu te što više vremena provodite u hladu.