Što jesti i piti, a što ne za jakih vrućina?

Epidemiolog dr. Mladen Smoljanović, docent na splitskom Medicinskom fakultetu, kaže da hrana treba biti lagana, ne previše bogata kalorijama te lako probavljiva.

'To znači uglavnom hrana bogata proteinima i ugljikohidratima, bez previše masnoća osobito životinjskih. Dobri su voćni deserti s kiselim vrhnjem, kiselim mlijekom ili jogurtom, lagano hladni i osvježavajući. Treba jesti dosta variva, povrća i rijetkih, blago zasoljenih juha, piše tportal.hr.

Meso i riba moraju biti svježi

Mi smo u priobalju i na otocima orijentirani na ribu. No važno je da ona bude jako svježa. Treba je što prije termički obraditi, marinirati ili smrznuti. Ako nemamo hladnjaka, primjerice u nekom kampu, treba biti zasoljena u salamuri. Riba se ne smije ostavljati da stoji na toplom, pogotovo ne plava. Inače se može razviti tzv. skombrotoksin, bjelančevina nalik histaminu koja nastaje zbog proteolitičke razgradnje bjelančevina plave ribe što je uzrokuju bakterije proteus i klostridija.

Plavu ribu na tržnicama nije dobro kupovati poslije 10 sati ako joj nije osigurano stalno držanje na ledu. U staroj Austriji žandari su ribu na tržnicama poslije 11 sati polijevali plavom tinkturom kako bi je označili da se više ne bi mogla prodavati.

Suhomesnate proizvode ljeti treba izbjegavati, naročito polutrajne. Tvrdi sirevi također su bolji od mekih. Sve ono što ima više tekućine u sebi ljeti se lakše kvari. Suhomesnati proizvodi također su obično jako kalorični i masni.

Nadoknaditi minerale

Budući da se dosta znojimo, gubimo i minerale, odnosno soli. Njih možemo nadoknaditi iz voća i mliječnih proizvoda poput sireva, kiselih mlijeka i jogurta. U Dalmaciji se preferira lešo zato što je dobro kuhano i lako probavljivo. U njemu ima i dovoljno minerala i soli.

Salate su odlična ljetna hrana, jer su nam potrebni minerali i vitamini. Treba ih oprati i zakiseliti octom najmanje 20 minuta prije konzumacije. Budući da se kuhanjem uništava vitamin C, treba ga nadoknaditi limunovim sokom ili salatama koje su zakiseljene limunom. On se već tijekom ljeta treba početi skupljati za zimu i doba gripe.

Konzerve su sigurne

Trajne konzerve su u principu vrlo sigurne, međutim, treba ih odmah potrošiti čim se otvore. Ako su slučajno napuhnute ili sumnjive, treba ih baciti ili sadržaj dobro prokuhati jer se toksin botulin termički razgrađuje. Slično možemo učiniti i sa šunkama ili pršutom ako postoji opasnost da su se pokvarili. Bilo je slučajeva kada su siromašni turisti sa sobom ponijeli meso u masti koje poslije nisu dobro termički obradili pa su se razboljeli, a bilo je čak i smrtnih slučajeva.

Ne branite djeci sladoled

Sladoled je dobar za rashlađivanje. Iako ima dosta kalorija, ima i puno bjelančevina što je dobro za djecu, pa nema razloga da se im se brani. Djeca mogu jesti i rashlađene pudinge. Slastice općenito ljeti ne treba izbjegavati, one nisu teško probavljive, no valja ih držati u hladnjaku na temperaturi do +4 jer se brzo kvare.

Pijte dosta i blago zakiseljeno

Dobro je piti dosta prirodnih sokova poput limunada. Općenito se preporučuju blago zakiseljeni napici. U Dalmaciji se u polje nekad nosilo tzv. 'slavo' koje se sastojalo od vode i 1/10 vinskoga octa, jer na ovakvim žegama nije dobro piti čak ni bevandu. Kisela sredina ne dopušta razmnožavanje crijevnih bakterija. Treba piti dosta tekućine kako bi se hidriralo tijelo. U koncentriranoj mokraći lako se stvaraju kamenci.

Osvježavajuće piće iz hladnjaka neće smetati. Može se skuhati blagi čaj koji se lagano zasladi i potom se ohladi u hladnjaku. U to se može dodati i malo limuna. Možete ga čak i zamrznuti pa ponijeti na plažu gdje će se polako odleđivati.

Žestoka pića može, ali malo

Alkohol se smije konzumirati, ali samo u malim količinama - do pola decilitra žestokog pića. On širi žile i brzo otpušta tekućinu, što rashlađuje, međutim, veće doze ubrzavaju rad organizma i povećavaju temperaturu. Pivo se može konzumirati, ali samo nakon jela jer brzo ošamućuje. Također je i jak diuretik, pa izgubljenu tekućinu treba nadoknaditi.

Ne skačite u more

Nakon ručka nije dobro skakati u more. Preporučljivo je pričekati barem sat vremena nakon obroka. Naime, krv se tijekom probave skuplja u želucu i ostaje je premalo za središnje organe, pa stiskanje žila lako izaziva nesvijest. U vodu je najbolje ulaziti postupno. Skakanje nije dobro čak ni za najzdravije zbog nagle promjene temperature koja može izazvati zastoj disanja i srca te alergijske reakcije zbog nagle promjene temperature', objasnio je dr. Smoljanović.