Što je za BiH elementarna nepogoda?

Elementarna nepogoda, vrućina, BIH, elementrana nepogoda, vrućina, ljetna vrućina, vremenska prognoza, narančasti alarm, meteoalarm, meteorolška prognoza, meteoropati, temperatura, visoke temperature, vrijeme, meteo alarm, žuto upozorenje, oprez, toplotni udar, vrućina, ljetna vrućina, vrućina, ljetna vrućina, toplotni udar, vrućina, ljetna vrućina, oprez, Mostar, paklene vrućine, vrućine, ljetna vrućina, visoke temperature, BIH, vrijeme, vrućina, ljetna vrućina, radnici, vrućina, ljetna vrućina, Mostar, vrućina, ljetna vrućina, dijete, smrt, vrućina, Mostar, vrućina, ljetna vrućina, paklene vrućine, vremenska prognoza, ljeto, vrućina, ljetna vrućina, vrućina, ljetna vrućina, ljeto, vremenska prognoza, ljeto, ljetna vrućina, vrućine, vrućina, vrućine, paklene vrućine, toplinski udar, oprez, crveni meteoalarm, narančasti meteoalarm, narančasti meteoalarm, Hercegovina, toplinski val, toplinski udar, crveni meteoalarm, Mostar, Grude, vrućina, ljetna vrućina, BIH, ljetna vru
Iako po pravilima Svjetske zdravstvene organizacije kontinuirana temperatura od 35 stupnjeva Celzijevih predstavlja elementarnu nepogodu, u BiH ona nikada do sada nije bila proglašena.

Kako  kažu u Federalnoj upravi civilne zaštite, domaće zakonodavstvo ne regulira ovu problematiku i ne precizira kada se, uslijed visokih temperatura, konstatira elementarna nepogoda i proglašava neki vid izvanrednog stanja. Ipak, zakonom su, kako kažu, predviđene preventivne mjere za zaštitu zdravlja ljudi od ove vrste prirodne nesreće, a mjere predlažu federalna i županijska ministarstva zdravstva, te zavodi za javno zdravstvo i domovi zdravlja.

 Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji pod pojmom prirodne nepogode podrazumijeva se potrese, poplave, snježne nanose, olujne ili orkanske vjetrove, tuče, klizišta, suše, hladnoće, i masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti.

Za razliku od BiH većina europskih zemalja ozbiljno se pozabavila ovom problematikom. Većina ih ima svoje kriterije za utvrđivanje "opasnih temperatura", zavisno od klimatskih uvjeta. Tako se, primjerice, u Njemačkoj i Švicarskoj nastava u školama prekida kada tri dana za redom dnevne temperature prelaze 30 stupnjeva Celzijevih. Također, i Svjetska zdravstvena organizacija jasno je ustanovila temperaturne granice čovjekove upotrebljivosti i izdržljivosti. Prema njihovoj odredbi, čovjek može ispoljiti maksimum svojih kreativnih i drugih moći na radnom mjestu podnoseći temperaturu najviše do 35 stupnjeva. Ako se ta temperatura u kontinuitetu premašuje, onda je neophodno poduzeti određene mjere za zaštitu ljudi, kao što je, primjerice, dvokratno radno vrijeme,  odmori ili slično.

Oni koji bi u BiH trebali poduzeti nešto po ovom pitanju sasvim sigurno se ne prže na paklenim vrućinama, nego su na nekom od svojih ljetnih destinacija. Njih ionako ne zanima nitko osim njih samih. Europa je miljama daleko od nas, i sigurno je tamo puno toplije na 35 , nego nama na naših pedesetak stupnjeva. Doduše, tamo se pučanstvo kvalitetnije hrani, pa se sukladno tome više znoje. Kod nas većina nema ni za osnovne potrebe, pa se valjda ljudi nemaju od čega ni znojiti.

hercegovina.info