Oštećenje više perifernih živaca: Polineuropatija

Može oštetiti funkciju autonomnih živaca odgovornih za funkciju probave, mokraćnog mjehura, krvnog tlaka, srčanog ritma. Oštećenje može biti primarno aksonalno (propadanje vlakana živca) ili demijelinizacijsko (oštećenje ovojnice živca). Dvije su glavne kategorije polineuropatija: akutne i kronične. Prema uzrocima dijelimo ih na idiopatske (nepoznatog uzroka), stečene i nasljedne (hereditarne). Brojni uzroci polineuropatija

Dijabetes: značajan je faktor rizika, osobito ako je razina glukoze u krvi loše regulirana. U jednoj studiji je utvrđeno da svaka peta osoba s dijabetesom ima dijabetičku polineuropatiju. Kronični alkoholizam: polineuropatija je posljedica sinergističkog djelovanja alkohola i nutricijskog deficita koji prati kronični alkoholizam, prije svega manjak vitamina B-tiamina.

Autoimune bolesti: Sy. Guillan-Barre, Sy. Sjogren, celijakija, reumatoidni artritis, sistemni eritematozni lupus (SLE) Bakterijske ili virusne upale: borelioza( Lymska bolest), herpes zoster, hepatitis B, hepatitis C, HIV. Mijeloproliferativni poremećaji: hipergamaglobulinemije, multipli mijelom, limfomi. Maligne bolesti: npr. karcinom pluća

Toksini: neuropatiju može uzrokovati izloženost industrijskim kemikalijama kao arsen, olovo, živa, talij, organofosfatni insekticidi, te zloupotreba droga i kemijskih supstanci.

Nasljedne neuropatije: najveću grupu čine polineuropatije iz grupe Morbus Charcot-Marie-Tooth , HNPP, zatim spinocerebelarne ataksije, Mb. Friedrich, polineuropatije u naslijedim metaboličkim bolestima. Hipotireoza: nije čest uzrok. Bolesti bubrega: uremična neuropatija zahvaća 20-50% bolesnika s bubrežnom bolesti. Bolesti jetre: polineuropatija česta u cirozi jetre.

Lijekovi: citostatici (paklitaksel, cisplatin, oksaliplatin, vinkristin, bortezomib), neki lijekovi za liječenje HIV/AIDS, neki antiaritmici (amiodaron), antiepileptici (fenitoin), sedativi (barbital), antibiotici (kloramfenikol, nitrofurantoin, sulfonamidi) Manjak vitamina B-1, B-6, B-12, manjak bakra

Ozljede: ponavljajući pokreti kao tipkanje i povrede mogu uzrokovati oštećenje perifernih živaca.

Simptomi

Kod polineuropatije mogu biti različiti simptomi, ovisno o tomu koji živci su zahvaćeni. Simptomi mogu uključivati osjetne, motoričke, vegetativne i trofičke poremećaje. Motorički poremećaji variraju od manje pareze do paralize s izraženom atrofijom i deformitetima, također najizraženije u distalnim dijelovima udova, prvenstveno nogama. U pravilu tetivni refleksi su oslabljeni ili odsutni. Međutim oni mogu biti očuvani kod neuropatije malih vlakana ili kod miješanog centralnog i perifernog oštećenja. U većine polineuropatija osjet je zahvaćen više od motoričkih funkcija, najizraženije u dijelovima udova koji odgovaraju području prekrivanje čarape ili rukavicama (više u nogama, manje u rukama). Sve osjetne kvalitete (osjet dodira, boli, temperature, vibracije, položaja zglobova) su oslabljene (hipoestezija), iako jedna kvaliteta može biti više oštećena od druge, a naposljetku može rezultirati odsustvom osjeta (anestezijom). Gubi se osjet topline pa se oboljeli često opeku Osjet vibracije je obično više oštećen od osjeta dodira i pozicije. Kako polineuropatija napreduje gubitak osjeta se širi na više proksimalnije dijelove udova, rijetko trup i lice.

Senzorni poremećaji mogu biti karakterizirani bolovima, trnjenjem, pretjeranom osjetljivošću (hiperestezijom). Važan dijagnostički simptom je pojava prekomjerne osjetljivosti (hiperpatije) u području kože s oslabljenim osjetom. Često je izraženo oštećenje proprioceptivnog osjeta (osjet za položaj tijela i dijelova tijela, tetivni i mišićni osjet, osjet tlaka na tabane, osjet ravnoteže) s posljedičnim smetnjama ravnoteže (osjetna ataksija). Bolesnici mogu izgubiti osjet za temperaturu i bol, radi čega se često opeku, te mogu zadobiti otvorene rane radi prolongiranog pritiska ili druge povrede. U nekim nasljednim polineuropatijama mogu se razviti deformiteti stopala, šaka,kralježnice kao npr. čekićasti palac stopala, visok svod stopala (pes equinovarus), skolioza. Bolesnici s blagim oblikom bolesti mogu ili neprimjetiti simptome ili ih smatraju nevažnim, dok drugi mogu biti teško zahvaćeni. Polineuropatija često zahvaća vegetativne funkcije (krvni tlak, srčani ritam, probava, salivacija, mokrenje) .

Tipični simptomi su opstipacija, seksualna disfunkcija, fluktuacija krvnog tlaka (ortostatska hipotenzija). Koža može postati blijeda i suha, znojenje reducirano. Rjeđe se razvija inkontinencija mokraće i stolice.