Oprezno s antibioticima: Mogu izazvati teške posljedice

korištenje antibiotika, oprezno

Ako ne budemo oprezni u korištenju antibiotika moglo bi se dogoditi da izgubimo ovo oružje koje smo stvorili.

Procjenjujemo da svake godine oko 700.000 ljudi u svijetu umre od infekcija koje su stvorili rezistentni mikroorganizmi, od čega 33.000 u Europi, izjavio je danas Viktor Olsavszky, šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

On je istaknuo da ova organizacija godinama radi na podizanju svijesti o opasnosti koja prijeti od rezistencije na antibiotike koji su jedno od najvećih dostignuća u povjesti medicine. - Problem je u tome što su mikroorganizmi kao što su bakterije vrlo pametna stvorenja i imaju mehanizam razviti otpornost na antibiotike - rekao je on. Pojasnio je kako je penicilin je bio sjajan zato što je omogućio da pobijedimo bolesti da se borimo protiv bakterije, posebno stafilokoka, međutim nakon nekoliko godina otkriveno je da on više ne ubija stafilikoke.

Nakon toga stvoren je meticilin, a dvije godine kasnije stafilokoke su razvile rezistenciju na ovaj lijek, a slična situacija nastavila se i sa sljedećim lijekovima. Zbog toga je, prema riječima šef ureda Svjetske zdravstvene organizacije u BiH, važno oprezno koristiti antibiotike.

Njegovi savjeti za građane su slušati doktore i ne kupovati antibiotik bez savjeta lijedčnika, što je svakako zabranjeno.

Ne uzimajte antibiotike propisane nekom drugom, nemojte koristiti stare lijekove, redovito se cjepite, perite ruke i govorite svima o rezistenciji na antibiotike - kazao je on. Precizirao je i kako je objavljena studija o upotrebi antibiotika u RS-u, a da je dobra vijest kako se korištenje antibiotika na ovom području smanjuje i niže je nego u okolnim zemljama. Na pitanje pretjeruju li liječnici u davanju antibiotika pacijentima odgovorio je kako to ponekad jeste slučaj.

Nekad to rade pod pritiskom pacijenata, zato apeliramo na pacijente nemojte pritiskati svoje liječnike, pustite ih da sami odluče - rekao je Viktor Olsavszky. Branislav Zeljković, v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo RS-a, rekao je kako je kroz analize vidljivo da je tendencija potrošnje antibiotika u padu, a u odnosu na sve ostale lijekove oni čine 2,25 posto. Istaknuo je kako to ohrabruje, ali predstoji mnogo posla za smanjenje ovog postotka.

- Antibiotici ne predstavljaju nešto što morate piti uvijek kad ste prehlađeni ili kad je u pitanju neka vrsta upale - kazao je Zeljković i dodao kako postoji prostor za podizanje svijesti pacijenata da ne idu za svaku upalu i prehladu liječniku po antibiotik, nego da prihvate i savjet liječnika kao činjenicu. On je naglasio kako se u RS-u antibiotici ne mogu dobiti bez liječničkog recepta, a da su cijene antibiotika u stagnaciji zahvaljujući Agenciji za lijekove BiH.

- Na godišnjoj razini potrošnja antibiotika u RS-u iznosi oko sedam milijuna KM i sigurno postoji prostor za smanjenje potrošnje antibiotika - kazao je Zeljković. Ranko Škrbić, dekan Medicinskog fakulteta u Banja Luci rekao je kako ne postoji sredstvo kojim se mogu ubiti svi mikroorganizmi, a da su mikroorganizmi sastavni dio svakog ljudskog organizma i ima ih više nego ćelija.

- Bez mikroorganizama ne možemo živjeti, opasni su patogeni - oni koji nose određene bolesti, ali s njima se treba pametno nositi - rekao je Škrbić.

Prema njegovim riječima ponekad, posebno roditelji kad su u pitanju mala djeca na blago povišenu temperaturu reagiraju burno smatrajući da dijete mora dobiti antibiotik.

Svaka kutija propisanog antibiotika djetetu u ranom razvoju može kasnije imati teške posljedice na njegov imuni sustav, na pojavu različitih alergijskih stanja od atopijskih dermatoza do opstruktivnih bolesti pluća koje u zadnje vrijeme shvaćamo da moramo i možemo dovesti u vezi s primjenom ili ranom uporabom antibiotika koja nije bila opravdana.

Ponekad smo i mi sami zbog pritiska odgovorni za ono što nam se događa u želji da čarobnom formulom pronađemo rješenje za nešto što uopće ne treba tretirati antibioticima - rekao je Škrbić.