Kako spriječiti probleme izazvane vrućinama

Kronični bolesnici, starije osobe, djeca i trudnice, predstavljaju rizične skupine stanovništva koje su posebice osjetljive na visoke temperature, zbog čega zahtijevaju posebnu pažnju pri provođenju zaštitnih mjera.

I zdravo radno aktivno stanovništvo koje najveći dio dana provodi na otvorenom prostoru (građevinski radnici, radnici koji rade na izgradnji cesti), također je izloženo opasnosti od štetnog djelovanja visokih temperatura (glavobolja, vrtoglavica, slabost).

Djelovanju visokih temperatura izloženi su i mladi zdravi ljudi koji dugo vremena borave vani bez adekvatne zaštite.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine preporučuje da se ograniči kretanje i vožnja tijekom dana od 10 do 17 sati, da se prostorije ukoliko nisu klimatizirane, dobro prozrači tijekom noći ili rano ujutro, a preko dana prozori zatvore i navuku rolete.

Odijevati laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala, uz obveznu zaštitu glave kačketima ili šeširima (što je posebice važno za malu djecu). Nositi naočale s UV zaštitnim slojem, udobnu obuću, a tijekom dana češće piti manje količine tekućine, najbolje prirodne sokove, limunadu ili vodu a smanjiti unos gaziranih pića.

Kronični srčani i bubrežni bolesnici, dijabetičari i osobe s visokim krvnim tlakom trebaju se posavjetovati s liječnikom o količini tekućine koju trebaju unijeti. U prehrani se preporuča voće i povrće, da bi se nadoknadio gubitak mineralnih soli te hrana s povećanim sadržajem bjelančevina (riba, piletina, nemasno meso, mlijeko i mliječni proizvodi), jer se time smanjuje potrošnja ugljiko hidrata, a time i zamaranje i iscrpljenost.

Također se savjetuje temeljito pranje voća i povrća, a dinje, lubenice i drugo kvarljivo voće držati u hladnom prostoru. Mlijeko, mliječne proizvode, meso i jaja obvezno držati u frižideru i kupovati samo na mjestima gdje su ove namirnice sigurno pohranjene. Konzumiranje kremova, kolača s kremom, majoneze, salame i drugih lako pokvarljivih namirnica treba izbjegavati, a posebnu pozornost obratiti na osobnu higijenu.

Iz Zavoda navode da treba izbjegavati kupanje u rijekama, koje zbog nižeg vodostaja imaju veću količinu organskih tvari u raspadanju, a prednost dati gradskim bazenima u kojima se voda redovito kontrolira i dezinficira.

Od 10 do 17 sati, najveća je izloženost UV zrakama koje izazivaju opekline i oštećenja kože, dok boravak u hladu smanjuje štetno djelovanje ovih zraka za 50 posto. Prilikom izlaganja sunčevim zrakama obavezno je, posebice za djecu, korištenje kreme s najvećim zaštitnim faktorom (50), s tim što treba izbjegavati sunčanje od 10 do 17 sati i češće uzimati manje količine tekućine.

U klimatiziranim prostorijama (posebice u automobilima s ugrađenim klima uređajem), voditi računa da se ne pravi velika razlika između unutarnje i vanjske temperature zraka, jer prilikom izlaska iz takvih prostorija može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Simptomi sunčanice su uporna glavobolja, vrtoglavica ili povracanje zbog čega se treba obratiti za pomoć u najbližu ambulantu.

FENA