Kako pobijediti proljetni umor

Proljeće

... aktivnost i samim tim proizvodi povećan osjećaj umora, pojašnjava specijalista interne medicine prof. dr. Kavakli.

Dovoljno sna i uravnotežena ishrana uslov su za jačanje imuniteta. Stalne meteorološke promjene u proljetnim danima i pojačan tempo života dovode takođe do promjene u zdravlju ljudi. Pojedini hormoni se više proizvode u mraku, dok je kod nekih izraženija proizvodnja na dnevnom svjetlu.

Shodno tome, izlazak vani za vrijeme lijepog sunčanog dana potiče proizvodnju hormona koji olakšava izlazak iz depresije, tzv. hormon sreće. Neki ljudi sa dolaskom toplijih dana imaju simptome opće slabosti, bezvoljnosti, bolova u zglobovima, pospanosti i sl. Što u konačnici može biti početak bolesti. Kavakli, navodeći da se kod dugotrajnog umora moraju ispitati uzroci koji do toga dovode, kaže:

"Zdravstveni problemi koji dovode do dugotrajnog umora, a na koje se mora obratiti pažnja su sljedeći: anemija, infekcije, bolesti imunološkog sistema, tumori, gubitak apetita, bolesti štitne žlijezde, poremećaji sna, stres, depresija i dr.

Ako se ovi uzroci ne otklone, dolazi do narušavanja općeg stanja organizma, odnosno poremećaja koji se odražavaju na svakodnevne aktivnosti, kao što su odlazak u školu ili na posao. Da bi se prevladao proljetni umor preporučuje se uzimanje vitamina B kompleksa, voća i povrća bogatog vitaminima i antioksidansima. Osim navedenog, potrebno je i pravilno koristiti tjelesnu energiju.

Pravilno rasporediti vrijeme za rad i vrijeme za odmor. Radne prostore što češće provjetravati i boraviti koliko je moguće na umjerenoj temperaturi, jer nagle promjene tople i hladne prostorije stvaraju dodatni stres za organizam. Da bi se ubrzao rad metabolizma piti najmanje 8-10 čaša vode, a smanjiti unos kave i čaja".

Redovna tjelesna aktivnost od samo 30 minuta održava idealnu tjelesnu težinu, štiti i jača vaše kosti.Tjelesna  aktivnost ubrzava metabolizam i samim tim stvara tijelu više enrgije. Redovnim vježbanjem omogućuje se dovoljna opskrba kiseonikom za kardiovaskularni i respiratorni sistem kao i dotok kiseonika u tkiva.

Izvor: vijesti.ba