Grožđe – hrana ‘bogova’ za zdravo srce i kosti

grožđe
Osim što je vrijedna sirovina za opojno vino, grožđe je i ukusna namirnica tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci, piše 24 sata.hr.

Grožđe sadrži obilje flavonoida koji su nosioci boje ovoga voća, a zaslužni su za cijeli niz povoljnih utjecaja na zdravlje čovjeka, posebice za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava. Važan mineral kojeg nalazimo u grožđu je bor, a adekvatna količina bora važna je za očuvanje zdravih kosti. Također, grožđe je izvrstan izvor vitamina C, a jedna šalica zadovoljava 27 posto dnevnih potreba za ovim snažnim antioksidansom.

Grožđe je također odličan izvor mangana, minerala koji olakšava metabolizam proteina i ugljikohidrata te aktivira enzime zaslužne za korištenje ključnih nutrijenata, poput vitamina B skupine. Sladak i privlačan okus grožđa može te ponukati da uneseš više kalorija nego što bi htjela, pa je dobro imati na umu kako jedna šalica (oko 26 bobica) sadrži približno 100 kcal.

Fitokemikalijama iz grožđa protiv gripe i kardiovaskularnih bolesti

Tijekom posljednjeg desetljeća biljne kemikalije intrigiraju znanstvenike jednakim žarom kao što su ih vitamini intrigirali u prošlom stoljeću. Jedna takva biljna kemikalija je resveratrol, a nalazimo ga u grožđu i vinu. Tvar se luči kao odgovor na mikrobnu infekciju ploda ili stres (upotrebu herbicida, fungicida, izlaganje UV-zračenju), a služi kao prirodna antioksidativna zaštita u grožđu.

Nakuplja se u kožici grožđa i predstavlja biološki aktivnu biljnu kemikaliju kojoj se u posljednjih nekoliko godina posvećuje velika pažnja zbog brojnih pozitivnih učinaka.

Istraživanje objavljeno u časopisu The Journal of Infectious Diseases, ukazalo je na pozitivan učinak resveratrola na virus gripe. Skupina talijanskih znanstvenika, na čelu s dr. Annom Palamara, s Instituta za mikrobiologiju iz Rima provela je in vitro i in vivo istraživanja s ovom supstancom u želji da ispitaju utjecaj resveratrola na replikaciju virusa gripe.

U svojim istraživanjima došli su do spoznaje da resveratrol snažno blokira replikaciju virusa gripe u kulturama stanica, što su potvrdili i istraživanjima na laboratorijskim životinjama.

Zdravstveno djelovanje

Dobro je poznat zaštitni učinak vina na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a time se posebno ponose Francuzi. Popularno - znanstveni pojam "francuski paradoks" koristi se za skraćeni opis činjenice da Francuzi znatno rjeđe obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti, a istodobno konzumiraju jednake količine zasićenih masti kao i Amerikanci.

Francuzi vole jesti, a njihova prehrana bogata je mastima i po svim karakteristikama trebala bi ih svrstavati u rizičnu skupinu za pojavu kardiovaskularnih bolesti. Pažljivim proučavanjem karakteristika i razlika francuske i američke prehrane istraživači su zaključili da je jedina značajna razlika bila unos crnoga vina.

Smanjuje "loši kolesterol"

Brojne kontrolirane studije pokazale su da crno vino - kada se konzumira u umjerenim količinama - povećava razinu HDL ("dobrog" kolesterola"), a smanjuje razinu LDL ("lošeg") kolesterola u krvi.

Zaštitno djelovanje vina na kardiovaskularni sustav pripisuje se već spomenutom resveratrolu. Smatra se kako sok od grožđa zbog sadržaja te zaštitne supstance može pružiti sličnu zaštitu kao i crno vino.

Međutim, studije su pokazale da je potrebno popiti tri puta više mošta nego vina u svrhu smanjenja oksidacije LDL kolesterola, budući da glavnina aktivnih tvari ostaje u košticama i opni grožđa.

Krvni tlak se snižava

Fermentacija mošta u kontaktu s bobicama osigurava dobar prelazak aktivnih tvari u vino te se tako vino obogaćuje korisnim supstancijama, dok mošt sadrži tek tragove ovih tvari.

Jedno novije istraživanje na životinjama pokazalo je da prehrana koja obiluje fitokemikalijama kakve nalazimo u grožđu može smanjiti povišeni krvni tlak uzrokovan pretjeranim unosom kuhinjske soli.

Blagotvorno se svojstvo pripisuje flavonoidima koji snizuju povišeni krvni tlak ili direktno svojom antioksidativnom aktivnošću ili indirektno djelovanjem na stanične funkcije ili oboje. Flavonoidima obiluju i kožica i meso i sjemenke grožđa.

Kako odabrati najbolje grozdove?

Kada biraš grožđe uvijek odaberi zrele plodove. Zrelo je grožđe čvrsto i nije naborano. Stabljika bi trebala biti dobro pričvršćena za grozd, a područje oko mjesta pričvršćenja iste boje kao i ostatak grožđa. Najbolje ga je kušati kako bi se uvjerila u njegov okus i zrelost.

Većina se grožđa ubire zrelo, ono neće sazrijevati nakon što je ubrano. Grožđe na vrhuncu zrelosti ima i najveću nutritivnu vrijednost jer je tada koncentracija vitamina i fitokemikalija na vrhuncu. Budući da se grožđe nalazi visoko na ljestvici voća koje zadržava visoku razinu pesticida, kada si u mogućnosti odaberi organski uzgojeno grožđe.