Dijeta – još pet čestih pogrešaka

Međutim, unatoč tome što svi znamo što bi trebalo, neke greške činimo gotovo redovito.

1. Preskakanje doručka

Od osoba koje žele smršavjeti, a preskaču doručak, nerijetko možemo čuti ''teoriju'' da bi bili još deblji kad bi jeli ujutro. ''Doručak mi otvara apetit pa onda osjećam glad tijekom cijeloga dana'' smatraju takvi. Jutro im nerijetko, kao i mnogima koji nisu na dijeti, počinje kavom i cigaretama, a prvi obrok im je ručak. Nutricionisti ističu da je to pogrešno. Doručak nam daje energiju koja nam je potrebna tijekom cijeloga dana. Osobe koje nemaju naviku doručkovati, češće jedu nekontrolirano. Kad su gladni, posežu za onim što im se nađe pri ruci, pa i onime što je kad smo na dijeti - strogo zabranjeno.

2. Obilje namirnica s malo masnoća

Prava varka su namirnice na kojima piše: mali udio masnoća. Naime, ne proizvode se jabuke ili krastavci u niskokaloričnim verzijama, jer su i sami dovoljno siromašni kalorijama, nego se u niskokaloričnim verzijama najčešće nude namirnice koje su u ''normalnim'' verzijama izrazito masne. Dobar marketinški potez navodi vas na kupnju, ali mali udio masnoća ne znači da je ta namirnica niskokalorična, nego samo da je manje kalorična nego ''normalna'' verzija iste namirnice. Takve namirnice, dakle, mogu biti u redu kad održavamo normalnu tjelesnu težinu, no kad smo na dijeti, najbolje ih je potpuno ili uglavnom izbaciti iz prehrane. Konačno, uobičajena greška jest da pijemo niskokalorične gazirane napitke, umjesto da žeđ gasimo vodom. Ipak, bez obzira na dijetu, masnoće ne treba posve izbaciti: u dnevnom jelovniku na masnoće treba otpasti 15 do 30% kalorija.

3. Pa to je samo salata!!!

Naravno da treba jesti povrće, posebice svježe. Ali, ako je salata jako začinjena, ako dodajemo previše ulja i soli, ili je zalijevamo umacima, niskokalorično povrće postaje kaloričan obrok.

4. Sok umjesto voća

Kada smo na dijeti, trebamo piti više tekućine, što je dobro, ali je loše ako pijemo previše sokova. Sokovi su kaloričniji od voća, jer su nerijetko zaslađeni. Osim toga, u sokovima nema vlakana koja su nam potrebna za dobru probavu. Pravilna dijete trebala bi u dnevnom jelovniku sadržavati pet vrsta voća i povrća.

5. Premalo kalorija

Riječ je o dijetama koje se temelje, primjerice, na samo 600 do 800 kalorija dnevno. Da bi tijelo uopće moglo funkcionirati potrebno mu je 1200 do 1500 kalorija na dan. Kada ozbiljno smanjite dnevni unos kalorija, usporavate metabolizam, što znači da ćete kilograme sporije gubiti i znatno brže ih vratiti kad prestanete biti na dijeti. Osim toga, takva stroga dijeta negativno utječe na zdravlje: povećava rizik za slabokrvnost, obolijevanja od gihta, žučnog kamenca, srčanih bolesti.

izvor: trigon.hr