Zasadio smokve iz Hercegovine na udaljenosti 3,5 kilometra od Trga bana Jelačića

smokva, lijek, voće, smokva, zdravlje, smokva, Maslačak, liječenje bradavica, otklanja bradavice, smokve, osa, muha, insekti, smokve, voće, Topiva vlakna, smokve, smokva, osa, smokva, delicije, Antistres poslastica, smokve, osa, smokva, hercegovina duhan smokva, smokve, krađa, tasovčići, veletržnica, smokve

Od kuće Juroslava Draguna u Remetama do Trga bana Jelačića nema ni 3,5 km. Strogo uzevši kuća je, dakle, u širem centru grada. Odmah iza kuće je mali voćnjak, a u njemu – smokve.

Ne bismo ih očekivali ovdje na kontinentu, na obroncima Zagrebačke gore. Ali uspijevaju. Juroslav ih je posadio još prije dvadesetak godina.

"U voćnjaku imamo deset grmova smokava mediteranskog tipa s različitih lokacija. Znači, iz Lokvičića, Klobuka iz Hercegovine, Starigrada Paklenice, Posedarja, Grgurica u Ravnim kotarima, iz centra Imotskog od gospodina Strinića."

Zime pod Medvednicom znaju biti hladne, ali Juroslavu smokve – zanimljivo – nikada nisu smrznule. Nije ih ni štitio preko zime. Smokve izvrsno rastu i rađaju obiljem plodova. Voćnjak je zdrav i nikad tretiran kemijskim preparatima. U ovom ekološkom nasadu ni traga bolestima i štetnicima.

Smokve je Juroslav počeo brati uoči Velike Gospe 14. kolovoza. Brat će ih – kaže – do prvih mrazova. Toliko ih je da ni sam ne zna kamo će s njima. Smokava je uz kuće, na južnim stranama, oduvijek bilo na kontinentu. No prije pola stoljeća rađale su rijetko ili nikako. No, sad – kao ovdje – rađaju svake godine. Mijenja li se klima? Hoćemo li ih saditi uskoro i na većim plantažama – provjerili smo na Agronomskom fakultetu.

"Ono što je bitno je da njeno drvo, odnosno mladice sazru u zrelo drvo, da ne dođe do smrzavanja izbojaka. To je primarno i ako dođe do smrzavanja povoljno svojstvo smokve je da se brzo regenerira. Tako da smokva postaje voćna vrsta sa sve više stabala i da se može uzgajati. Naravno, to ovisi i o sortimentu, ne može svaka sorta i genotip, to je ono što je ključno" - kazala je Martina Skendrović Babojelić, predstojnica Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta.

"Svi oni koji uživaju u plodovima smokava bez ustručavanja da to  posade u svojim dvorištima ne samo u Zagrebu nego i u Zagrebačkoj županiji. Stablo smokve traje 70 godina, znači smokvu sadite za jedan ljudski vijek, kad je jednom posadite berete dok ste živi i uživate u plodovima smokava", poručuje Dragun.

(hrt.hr)