Matan danas ne šverca priko granice, nego na internetu

Nikola Vranjković, prosjaci i sinovi, matan, granica
Kako je takvih kupaca sve više, prodavači vide svoju priliku. A gdje su kupci i prodavači, eto ti i preprodavača, koji u ovom slučaju najčešće u virtualnom svijetu naručuju robu, a na istom je mjestu i švercaju. Da danas neki novi Raos izmisli svoga Matana, taj ne bi pazario duhan preko granice, nego preko interneta, niti bi skrovitim puteljcima zalazio u blisko hercegovačko susjedstvo, nego bi mišem švrljao po Dalekom istoku.

Najčešće se radi o Kini, gdje preko čuvenih Alibabe ili eBaya možete naručiti što vas volja, pa su sve brojniji i oni koji, nakon što prepoznaju što domaće tržište traži, upute e-mail proizvođaču, dobave robu i preprodaju je po dvostruko ili čak trostruko višim cijenama. Takvi šverceri, naravno, nemaju registriranu tvrtku ili obrt, pa računaju na to da im u bespućima interneta inspektori neće doskočiti, no u posljednje se vrijeme s više pozornosti otvaraju paketi koji stižu iz inozemstva i pomnije se kontrolira o kakvim se količinama i robi - dopuštenoj ili nedopuštenoj - radi.

Na crno

Nedopuštenoj zbog toga što takvi najčešće kupcima uvaljuju krivotvorenu robu iz Azije, a radi se mahom o kopijama poznatih brendova. Internetska stranica prodavatelja mora sadržavati detaljne podatke o trgovačkom društvu, a ako ih nema - kupujete "na crno", pa poslije nema koristi pozivati se na prava potrošača. Pazite da je jasno istaknuto ime i sjedište tvrtke, broj telefona i e-mail adresa, te najvažnije - broj sudskog ili drugog javnog registra u koji je tvrtka ili obrt prodavatelja upisan. Ako je trgovac obveznik PDV-a, i to će biti naznačeno, kao i njegov porezni broj, što su često dovoljni dokazi da se radi o legalnom prodavaču u kojeg možete imati povjerenje da vas neće nasanjkati.

Ima i neregistriranih "trgovaca" koji sami proizvode robu ili pružaju usluge, pa već u startu zaobilaze kontrolu; kao i onih koji je nabavljaju u susjednim državama - BiH, Mađarskoj, Italiji..., kriju u prtljažniku, pa "dilaju" na internetu - na "Njuškalu" ili društvenim mrežama gdje je oglašavanje potpuno besplatno. Najčešće se to događa na Facebooku, u zatvorenim grupama tipa "Kupi prodaj Dalmacija" i sličnima.

Za razliku od Hrvatske, u jednoj uređenoj Njemačkoj, recimo, takva je vrsta preprodaje nezamisliva. Tamo inspektori trgovce za koje sumnjaju da nemaju potrebne dozvole, a oglašavaju prodaju na internetu, "presreću" e-mail porukama - predstavljajući se kao kupci zainteresirani za njihovu robu ili usluge, nakon čega ih hvataju na (ne)djelu i rigorozno kažnjavaju. Ukratko, tzv. prodaja na daljinu sve je popularnija, no kao takva i podložna mogućim prijevarama potrošača i države, koju se zakida za porez.

Kako u tom pogledu postupaju inspektori Carinske uprave? I kolike su kazne?

Bez registracije

- U slučajevima kad djelatnost trgovine obavlja osoba koja nije registrirana, na nju se primjenjuju prekršajne odredbe Zakona o trgovini kojima su predviđene novčane kazne u iznosu od 5000 do 300.000 kuna za pravnu osobu, odnosno novčana kazna u iznosu od 4000 do 70.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i za fizičku osobu ako obavlja djelatnost trgovine, a nije registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe ili obavljanje usluga u trgovini.

Novčanom kaznom u iznosu od 4000 do 100.000 kuna kaznit će se i fizička osoba obrtnik i osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost ako je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svoga obrta ili druge samostalne djelatnosti. Osim toga, Zakon o trgovini za sve prekršitelje, pa tako i za one koji prodaju preko interneta ili drugih portala, a nisu registrirani za obavljanje djelatnosti trgovine, propisuje i obaveznu mjeru oduzimanja robe, ako je ona dostupna, te oduzimanje imovinske koristi koja je ostvarena počinjenjem prekršaja - poručuju iz Carinske uprave, napominjući da provjeravaju sve trgovce na portalima i društvenim mrežama, sukladno godišnjem planu rada.

Proučite zakone

Online prodaju uređuju Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti potrošača, zatim Zakon o elektroničkoj trgovini i Zakon o elektroničkom potpisu. U obzir treba uzeti i cijeli niz propisa, ovisno o vrsti online prodaje kojom se bavite, te propise koji se tiču određivanja poreza.
Kupcu koji nabavlja robu ili usluge preko interneta mora se isporučiti račun za prodanu robu ili uslugu, koji kupcu šalje poštom ili e-mailom. Račun R-1 ili R-2, ako ga kupac zatraži, također se, kao što je to ponekad slučaj i u klasičnoj trgovini, može poslati poštom, dakle, nužno je da kupcu stigne u papirnatom obliku, a ne online.

Tko može trgovati​

Trgovac je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini, a koja obavlja djelatnost trgovine slobodno i pod jednakim uvjetima na tržištu, na način da se ne sprječava, ne ograničava i ne narušava tržišno natjecanje. Trgovac može, bez upisa u registar, obavljati i druge poslove u manjem opsegu, koji služe obavljanju djelatnosti trgovine, a koji se uobičajeno obavljaju uz djelatnost trgovine.

Izvor: Slobodna Dalmacija