FOTO  Filmski razgovori MOFF-a sa Sejom Sexonom i Zenitom Dozicem

... razgovorima sa glavnim akterima Sejom Sexonom i Zenitom Đozićem, u ponedjeljak 28. studenog u Galeriji kraljice Katarine Kosača.

‘'Rock'n roll i filmovi su uvijek išli zajedno u Zabranjenom pušenju i u našim pjesmama su uvijek bili prisutni filmski junaci. Svakako, naš pokušaj je do danas bio da snimimo film, pa smo to radili kroz glazbu, obzirom da ja ona jeftinija varijanta od filma'', naveo je to Sejo Sexon kao jedan od razloga snimanja filma i dodao kako su za razliku od današnjih, filmovi ranije bili 'pravi' i kina su uvijek bila puna.

U kinematografiji ranije, kako je istaknuo Sexon, uvijek je pobjeđivalo dobro, jer je socijalistički čovjek to morao vjerovati, a jedan od takvih junaka bio je i kung fu borac za pravdu - Fudo.

‘'Fudo je uvijek bio u borbi protiv gorućih problema u državi, sjetimo se samo epizode Fude u borbi protiv cvjetanja mora, ili borbi protiv visokih cijena i mislim da ćemo shvatiti da bi nam danas bio potreban više nego ikad'', komentirao je Đozić lik junaka s kojim je dugo vremena bio poistovjećivan i dodao u svom stilu kako je Fudu, ispred sviju, prije svega volio komšiluk.

Zanimljivost vezana za film, a o kojoj je bilo riječi na današnjem filmskom druženje, jeste činjenica da je redatelj, talijan Gianluca Loffredo, uspio uloviti samu bit benda, izlazeći iz okvira nacionalnih sukoba i raspada koji se uvijek veže za Zabranjeno pušenje.

‘'Valjda je bio potreban netko iz Italije da dođe pa to uradi, jer se kod nas nekako uvijek sve vezuje za sve tri strane. Mislim da je Loffredo uradio odličan posao baš upravo iz tog razloga. Nije odrastao u Sarajevu, nije odrastao na glazbi ovog benda, i upravo taj odmak je bio bitan da netko uhvati samu escenciju Zabraanjenog pušenja. Priča oko raspada je svakako isforsirana i prenapuhana'', rekla je to Antonela Pehar Šimunović, urednica dokumentarnog programa BHRT-a, kuće zaslužne za produkciju ovog filma.

Nezaobilazne teme kad se spomene Zabranjeno pušenje, i nadrealni svijet prošle države, jeste i pokret Novi primitivizam koji je, po riječima jednog od njegovih začetnika Zenita Đozića, govor ulice stavio u dominaciju, što je ranije zvučalo nemoguće.

‘'Tad se pričalo akademskim govorom i bilo je nemoguće čuti govor ulice u javnosti, i  to je ono što je nama dalo identitet i čime smo postali popularni, čak i u zemljama koje nisu naše govorno područje. Od tih ‘glupih Bosanaca' napravili smo fazon da je u biti fol biti ‘glupi Bosanac' i to je ono na čemu počiva Novi primitivizam, do te mjere da čak postoje doktorske dizertacije rađene na tu temu'', objašnjava Zenit.

Činjenicom da su se ‘Nadrealisti' ranije zezali s ozbiljnim stvarima, koje su danas postale svakodnevnica, po rječima moderator Borisa Čerkuča, postavlja se pitanje je li to znači da se danas trebamo boriti na način da budemo ozbiljni, Sexon objašnjava:

‘'Nadrealizam je danas na ulici i mi ga živimo. Ono što smo mi ranije zamišljali kao najluđi scenarij, poput Univerziteta u Sokocu, danas se ostvarilo. Danas smo prisiljeni živjeti na taj način, naša budućnost su zidovi i nažalost to je naš realizam'', zaključio je Sexon.

Na samom kraju, sudionici filmskih razgovora su se osvrnuli na mostarsku premijeru filma ‘No smoking in Sarajevo', te poručili kako su upravo na ovom festivalu odlučili da će dokumentarac krenuti i u kino distribuciju.

‘'Svaki grad ima svog junaka, ali nema svaki grad Bruce Leeja, te smo upravo zato na Festivalu u Mostaru željeli pustiti informaciju kako ćemo s TV premijerom pričekati na proljeće a film će nakon Mostara krenuti u kino distribuciju. Sigurni smo da je ovo priča koja to zaslužuje'', zaključila je Pehar Šimunović.

Više informacija kao i fotografije sa svih događanja možete preuzeti na službenim internetskim i Facebook stranicama Festivala