Gomilanje elektroničkog otpada doseglo vrhunac

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela pa do hladnjaka potpomaže povećanju količine e-otpada, pojma koji obuhvaća sve uređaje koji rade na bateriju ili struju.

Za razliku od 2014. godine, kad su procijenjene količine tog otpada iznosile 41 milijun tona, u 2016. godini je elektronički otpad porastao za 8 posto. Sve to stoji u studiji koju su izradili Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association)Vrijednost svih tih sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. godini se procjenjuje na 55 milijarda eura.

Očekuje se nadalje da će e-otpad porasti na 52,2 milijuna tona u 2021., piše u studiji. Inače, Kina je u prošloj godini bila najveći svjetski izvor elektroničkog otpada, sa 7,2 milijuna tona, a iza nje odmah slijede Sjedinjene Američke Države. Ono čime se Europa može podičiti jest to da je vodeća na svijetu po prikupljanju otpada, s oko 35 posto. Novi Zeland i Australija su proizveli najveće količine e-otpada po glavi stanovnika - čak 17,3 kilograma svaki, ali je svega oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano.

U dotičnom se izvješću UN-a navodi kako je mnogi ljudi sklono bacati stare gadgete da bi si poslije toga priuštili naprednije i novije modele, ali i zbog toga što popravak, primjerice pametnog telefona ili tostera, stoji više nego kupnja novog. "Puno se raspravlja o kulturi društva koje konstantno odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji promiče da je bolje kupovati novo nego staro prepravljati", dio je izvješća.

Da bi se slikovitije predočilo koliko je s obzirom na masu bilo otpada prošle godine, u izvješću stoji da je to poput devet velikih piramida iz Gize, 4 i pol tisuće Eiffelovih tornjeva ili 1.23 milijuna posve napunjenih kamiona od 40 tona koji formiraju liniju od New Yorka do Bangkoka i natrag.