Koja vozila više zagađuju: Dizel, benzin ili plin?

Prema rezultatima istraživanja Dnevnog avaza, jedini način da se smanji zagađenje zraka u Sarajevu jeste da se strožije kontrolira emisija ispušnih plinova na postajama tehničkih pregleda i da taj faktor bude eliminatoran u procesu registracije automobila.

No, kako bismo otišli korak dalje, istražili smo koja vozila koliko zagađuju. Ekipa Dnevnog avaza jučer je mjerila količinu ispušnih plinova na motorima koji koriste benzin, plin i dizel kao pogonsko gorivo. Prema našim rezultatima, dizelaš je pokazao daleko najbolje vrijednosti, dok je popularni benzinac imao dvostruko više otrovnih plinova od dopuštene norme. Zasebna je priča vozilo na plin koje svakako ima manje izmjerene vrijednosti ispušnih plinova, ali zato je registracija skuplja.

Rezultati mjerenja

Prema rezultatima mjerenja na vozilu Škoda Felicia 1999. godine proizvodnje, vrijednost ugljenmonoksida je 2,91 posto, dok je gornja dopuštena granica 3,50 posto. Isto vozilo testirali smo s benzinskim pogonom i rezultat je bio sasvim drugačiji, vrijednost ugljenmonoksida bila je 6,62 posto, dok je dopušteno 3,5 posto.

Za komentar rezultata zamolili smo Aliju Kirlića, voditelja laboratorija za verifikaciju uređaja na postaji tehničkih pregleda kompanije „Tehnounion".

- Kada je riječ o rezultatu automobila na plin, vidimo da vozilo u potpunosti zadovoljava vrijednosti propisane pravilnikom o ukupnim masama i dimenzijama ispušnih plinova koji važe u BiH i u Europskoj uniji. Stoga nema razloga da se ovo vozilo isključuje iz prometa - pojasnio je Kirlić.

Dodao je da, što se tiče mjerenja ovog vozila pogonjenog benzinom, rezultati pokazuju dva puta veću vrijednost od dozvoljene, što bi trebalo biti eliminatorno.

Radi točnosti našeg istraživanja, izmjerili smo ispušne plinove automobila Audi A3 iz 2011. godine, koje koristi dizel kao pogonsko gorivo. Suprotno općem vjerovanju da dizelski motori zagađuju najviše, izmjerena vrijednost „zacrnjenja" na vozilu bila je 0,30, dok je dopuštena vrijednost 1,5.

- Ovo vozilo zadovoljava sve standarde, u potpunosti je ispravno, zadovoljava pravilnik o ukupnim masama i dimenzijama ispušnih plinova te stoga ne postoji razlog zašto bi se isključilo iz prometa - mišljenja je Kirlić.

Preko noći

On je dodao da se kompanija „Tehnounion" već više od 40 godina bavi opremom za mjerenje na postajama tehničkog pregleda te opremom za mjerenje emisije polutanata.

- Po struci sam diplomirani strojarski inžinjer, specijalista motoristike. Kao stručnjak i kao neko tko već 40 godina radi u ovoj struci, mogu reći da je ovaj sistem „par-nepar" glupost. Ne mogu se ovakve stvari rješavati preko noći. Prema ranijim odlukama, emisija ispušnih plinova bila je eliminatorna za vozila, što znači da su vozila koja na testu pokazuju veće vrijednosti od dopuštenih bila isključena iz prometa - naglasio je Kirlić.

No, prema njegovim riječima, danas to više nije eliminatorno, a takva odluka opravdana je lošim kvalitetom goriva.

- To je glupost, jer na postajama tehničkog pregleda ne mjeri se kvalitet goriva, već rad motora. Gorivo se kontrolira u rafineriji ili na granici naše države, tako da to opravdanje nema smisla. Isključivanje vozila koja ne zadovoljavaju standarde ispušnih plinova jedino je pravo rješenje za zagađenje u Sarajevskoj županiji koje uzrokuju automobili, a ne ovakve nakaradne odluke Vlade Sarajevske županije - istaknuo je Kirlić.

Analiza stanja u prometu

- Naša je kompanija 2010. godine uradila analizu stanja u prometu, i to metodom slučajnog uzorka. Zaustavljali smo vozila na cesti i mjerili ispušne plinove. Zaustavili smo i izmjerili ispušne plinove na 85 vozila, od njih 24 vozila s pogonom na benzin, od kojih je 14 bilo ispravno, a deset neispravno. Kontrolirali smo i 36 putničkih vozila transportera s benzinskim motorom, od kojih je 28 bilo ispravnih i osam neispravnih.

Od 14 kontrolisanih kamiona, ispravnih je bilo 11, a neispravnih 3. Ispravnih autobusa bilo je 6, a neispravnih 5. Da smo tada isključili ta neispravna vozila, danas ne bismo imali problem koji imamo. Pregledali smo i oko 200.000 izvješća mjerenja s tehničkog pregleda i ustanovili da oni ne mjere emisije kako treba - zaključio je Kirlić.

27.12.2016 u 19:32