Zašto mladi odlučuju otići 'trbuhom za kruhom'?

24.10.2019

Mladi u Jugoistočnoj Europi, pogotovo oni iz zemalja koje nisu dio Europske unije (EU) uglavnom su nezaposleni.

Oni koji ipak rade, većinom su u privatnom sektoru, ali priželjkuju siguran posao u javnoj službi. Takvih je 74%. Smatraju da im je za dobijanje posla potrebna politička veza ili stranačka knjižica, piše Radio Slobodna Evropa.

Njih čak 78% brine što ne radi i ne može naći posao, bez obzira da li su njihove zemlje u EU ili ne, pokazala je Studija o mladima Jugoistočne Europe, koju je među 10.000 osoba od 14 do 29 godina uradila Fondacija “Friedrich Ebert” iz Njemačke.

Porazni su i podaci o neaktivnim mladim ljudima, koje je u utorak, 24. rujna, prezentiranoj studiji navela ova fondacija.

‘U BiH 58 posto mladih želi da ode na period duži od 20 godina’

“Recimo u zemljama kao što su Albanija, Kosovo, Bosna i Hercegovina imate veliki prostotak mladih koji nisu ni u obrazovnom sustavu, nisu zaposleni, niti su u nekom sistemu treninga. Recimo, u Albaniji je 25% ljudi u takvoj situaciji”, kaže Saša Vasić iz Fondacije “Friedrich Ebert”, te navodi da je takvih u BiH oko 20%, na primjer.

Migracije su danas tema koja dominira ovim prostorom, pa čak i ako su njihove zemlje članice EU, mladi žele otići ‘trbuhom za kruhom’. Razlika je, međutim, u tome koliko žele ostati van granica svoje domovine.

“U BiH 58% mladih ljudi želi da ode na period duži od 20 godina, dok u Bugarskoj 63% kaže da želi da ode, ali na period do pet godina. Članstvo u EU nekako smanjuje potrebu mladih za dugoročnom emigracijom”, objašnjava Vasić.

Njemačka, zemlja obećana

Najviše mladih iz regije želi da ode u Njemačku, posebno je to izraženo na primjeru BiH, gdje se 47% mladih izjasnilo da je to za njih ‘obećana zemlja’. Izdvajaju se u tome mladi Crnogorci, za koje su Sjedinjene Američke Države najpoželjnije.

Jedan od okidača za odluku da se napusti zemlja je korupcija, ali i negativna percepcija o stanju u zemlji u kojoj žive mladi.

Mladi Jugoistočne Europe svjesni su da postoji visok stupanj korupcije u javnim institucijama. Takve prakse osuđuju, napominje Ema Smolo iz Fondacije “Friedrich Ebert”.

“Međutim, postoji tu neka prešutna tolerancija spram neformalnih ekonomskih praksi, odnosno davanja mita, podmićivanja, ako je u principu osobna korist. Mladi su svjesni problema oko sebe i svjesni su kako to usporava njihov napredak, generalno zemalja u regionu, ali isto tako su spremni da progledaju kroz prste, jer su svjesni da je to jedini način da se pomaknu sa statusa quo”, smatra Smolo.

Tako se dovode u pitanje i same vrijednosti prema kojima mladi u regionu žive. Činjenica je, kaže direktor Regionalnog ureda Fondacije “Friedrich Ebert” Feliks Henkel, da postoji ogromna podrška građana za ulazak zemalja regiona u EU, ali mladi ne priznaju vrijednosti koje se promoviraju u europskoj zajednici.

Povjerenje svedeno na najuži krug ljudi

“Ono što je uznemiravajuće ovdje je da djeca trpe socijalne razlike, ksenofobiju i nacionalizam, maskiran patriotizmom, a sve to dolazi iz obitelji. Ova djeca te vrijednosti usvajaju od svojih roditelja i taj trend je prisutan u Albaniji, Bugarskoj… Sve se to može podvesti pod tradicionalne vrijednosti – porodica, religija. Ove vrijednosti jačaju ovdje i direktna su posljedica političke i ekonomske nesigurnosti”, zaključuje Henkel.

Jaka porodica bitna je za mlade ovog dijela Europe. Osamostaljivanje teče jako sporo, za razliku od njihovih vršnjaka u razvijenim zemljama Europe, kaže Ema Smolo.

“Nepovjerenje spram političkih institucija, sigurnosti u zemlji ojačava bliske veze s porodicom i povjerenje je svedeno na najuži krug ljudi”, objašnjava Smolo.

Prema istraživanju ove fondacije, čak 76% mladih u BiH ostaje jako dugo u roditeljskom domu.

Tagovi: mladi odlazak

loading...