Srbija je prekršila UN-ovu konvenciju o genocidu

Međunarodni sud pravde ICJ, peru, čile, Den Haag, UN-ova konvencija o pravu mora, Hrvatska, domovinski rat, tužba, veliki broj prognanih, bespravno zatočeni, Konvencija o genocidu, Republike Srpske Krajine, Bljesak, oluja, Peter Tomka, SFRJ, srpski nacionalizam, Ministar pravosuđa RH, Orsat Miljenić, pred najvišim sudskim tijelom UN-a, Den Haag, dr. Vesna Crnić Grotić, Međunarodni sud pravde ICJ, tužba za genocid, Den Haag, pred Međunarodnim sudom pravde, Međunarodni sud pravde ICJ, genocid, Vesna Crnić-Grotić, odštetu hrvatskim građanima, Srbija, povrat dokumenata, tužba protiv Srbije
...istaknula je glavna hrvatska pravna zastupnica Vesna Crnić Grotić, zaključujući uvodno izlaganje na suđenju po tužbi Hrvatske protiv Srbije za genocid, i ujedno po protutužbi Srbije protiv Hrvatske. Suđenje koje će pred najvišim sudskim tijelom UN-a trajati do 1. travnja otvorio je predsjednik Međunarodnog suda pravde u Haagu Peter Tomka.

Ministar pravosuđa RH Orsat Miljenić predstavljao je vladu RH na prvoj usmenoj raspravi. Tu je bilo i 17 sudaca, više od trideset članova hrvatskog i srpskog tima, kao i publika.

Hrvatski je pravni tim izlaganje započeo videosnimkom srušenog Vukovara. Vesna Crnić Grotić rekla je da je ICJ pravo mjesto da se traži pravda za zločine u Domovinskom ratu jer to ne mogu učiniti ni nacionalni sudovi ni ICTY, haški sud koji sudi pojedincima. Podsjetila je da je Vrhovni sud Srbije poništio presudu počiniteljima zločina na Lovasu i naložio novo suđenje, a Ustavni sud poništio presudu za Vukovar. "Hrvatska je podignula tužbu u vrijeme kad je u Srbiji još na vlasti bio Slobodan Milošević, 'mastermind' ratova u bivšoj Jugoslaviji, kreator agresije i zločina od 1991. nadalje. On je završio u pritvoru, s optužbom za genocid u BiH, ali je umro 2006. bez presude i bez pravde. Mnogi od problema i otvorenih pitanja iz rata još nisu riješeni", rekla je Crnić Grotić, upozorivši na nerasvijetljene sudbine stotine nestalih. Prema njezinim riječima, suđenje je bitno zato što su u Srbiji još na vlasti oni koji negiraju genocid. Tu je spomenula predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, i samog povezanog s Vojislavom Šešeljem, kojem se sudi za zločine paravojnih skupina koje je vodio.

Suzastupnica RH Andreja Metelko Zgombić rekla je da se rastući srpski nacionalizam odrazio u Memorandumu SANU, nakon dolaska Miloševića na vlast. Podsjetila je na ukinutu autonomiju Vojvodine i Kosova, koje su i dalje imale glas u Predsjedništvu SFRJ, što je uz onaj Crne Gore Srbiji donijelo četiri od osam glasova. Opisala je kako je Srbija zloporabila zajedničke institucije SFRJ da bi napala Hrvatsku, te kako je JNA, formalno jugoslavenska vojska, do ljeta 1991. pretvorena u srpsku, koju je Milošević koristio za nacionalističke ciljeve. Kao primjer je navela raketiranje Banskih dvora.

Članica hrvatskog tima Helen Law pokazala je intervju gdje Šešelj tvrdi da su granice Srbije na liniji Virovitica - Karlovac - Ogulin - Karlobag. "Ekstremne paravojne organizacije poput Šešeljevih i Arkanovih odreda imale su izravnu ulogu u genocidu", ustvrdila je Helen Law, ističući da je Milošević javno podržavao njihov cilj i davao im pristup medijima koje je kontrolirao. "Demonizacija Hrvata bila je prva faza programa koji je vodio njihovu namjernom uništenju", rekla je Law.

James Crawford, član hrvatskog tima sa sveučilišta Cambridge, pojasnio je kako je JNA zapravo postala srpska vojska. Na tvrdnju Srbije prema kojoj ona nije nadzirala i upravljala paravojnim jedinicama koje su činile zločine, rekao je da to nije točno. "JNA, lokalna srpska Teritorijalna obrana, Teritorijalna obrana iz Srbije, i paravojne jedinice - sve je to bilo pod istom zapovjednom strukturom JNA", rekao je Crawford. Kazao je kako Hrvatska u početku okupacije nije imala snage, ni oružja za obranu, te da je u vrijeme pada Vukovara omjer u ljudstvu bio je 16:1 u korist JNA, a u artiljeriji i tenkovima više od 100:1.

glas-slavonije.hr