Senatski Odbor dao zeleno svjetlo ulasku Crne Gore u NATO

... će biti proslijeđena na glasovanje pred punim sastavom Senata, javlja Glas Amerike.

Predsjedavajući odbora, republikanski senator Bob Corker rekao je da je Crna Gora sprovela teške reforme da bi riješila problem korupcije i druga pitanja iz oblasti vladavine prava.

"Potrebno je da crnogorska vlada poduzme dodatne napore i trebalo bi da podstičemo dalji napredak u dostizanju i pridržavanju standarda utvrđenih za NATO saveznike", naveo je Corker i dodao da odbor vjeruje da je prijem Crne Gore u punoporavno članstvo NATO-a u interesu Sjedinjenih Američkih Država.

Vodeći demokratski član Vanjskopolitičkog odbora Ben Cardin rekao je da jasno da je Crna Gora dala značajan doprinos naporima Alijanse širom svijeta i sprovela neophodne unutrašnje reforme u oblasti državne uprave, vladavine prava i u borbi protiv korupcije.

"Taj napredak je još impozantniji kada se uzme u obzir činjenica da je Crna Gora podvrgnuta anti-NATO i anti-zapadnoj propagandi koja potiče iz Rusije. Čestitam zemlji na načinu na koji je odgovorila na to i veoma sam sretan što jasno stavljamo do znanja da Rusija nema pravo veta na odluke Alijanse", istaknuo je Cardin.

"Crna Gora, s obzirom na to je uspostavila demokratsku vladu i iskazala spremnost da ispuni uvjete za članstvo, uključujući i one neophodne za doprinos u obrani svih NATO članica, u poziciji je da dalje unaprijedi principe Sjevernoatlantskog ugovora i da doprinese stabilnosti sjevrnoatlantskog područja", poručuje se u rezoluciji.

Uz podsjećanje da je Crna Gora sprovela teške reforme i poduzela korake da riješi problem korupcije, senatori ističu da Sjedinjene Američke Države i druge članice NATO-a na bi trebalo da smatraju da je taj važan proces završen i da bi trebalo da nastave da zahtijevaju dodatne reforme.

Američki zakonodavci su u rezoluciji poručili su i da nijedna zemlja koja nije članica NATO-a neće utjecati na odluke o njegovom proširenju. Također su potvrdili da je članstvo Sjedinjenih Država u NATO-u i dalje ključni nacionalni sigurnosni interes zemlje.

U rezoluciji se međutim navodi i da bi članice trebalo pravednije da dijele odgovornost i financijski teret obrane demokracije u Europi i Sjevernoj Americi, te da bi trebalo da nastave da se kreću ka ispunjavanju smjernica usvojenih na samitu u Velsu, 2014. godine, koje između ostalog nalažu da se na obranu troši najmanje dva posto bruto društvenog proizvoda, a 20 posto obrambenog budžeta na opremu, istraživanje i razvoj.