Latvijska formula za izlazak iz krize

Latvijci su proveli oštre mjere štednje koje su, uz bolne reforme, uzdrmale temelje cijeloga društva.

Prije šest godina država na rubu bankrota, bolesnik na samrti. Danas zemlja s najvišim gospodarskim rastom u Uniji treću godinu zaredom, Europska komisija predviđa da će tako biti i sljedeće tri godine.

Ulazak u eurozonu znači i da će priče o devalvaciji automatski nestati. Političari se tada mogu posvetiti dugoročnoj strategiji. A to treba i to siromašnoj zemlji, trećoj najsiromašnijoj u EU.

Kako navodi Ilmars Rimsevich, guverner Narodne banke Latvije, zemlja će moći sudjelovati u donošenju odluka. Bit će dio kluba omogućava latvijskim bankama da posuđuju od Središnje europske banke.

Mi smo srce Europe, poručuju s hladne obale Baltika. Ne samo zbog bogatog kulturnog naslijeđa. U podjeli na Europu više brzina, zemlje Unijine jezgre jesu one koje prihvaćaju zajedničku valutu i bankovnu uniju... Čak 85 posto kredita u ovdašnjim bankama, uostalom, jest u eurima, kao i gotovo polovica bankovnih depozita; 70 posto trgovine odvija se pak s članicama eurozone. Uvođenje eura trebalo bi povećati povjerenje stranih investitora. Latvijsku ekonomiju, koja trenutačno ima četvrti najniži BDP u Uniji, učiniti konkurentnijom...

Na latvijskim kovanicama od eura i dva bit će lik djevojke koji je krasio latvijski novac i prije sovjetske okupacije, te latvijski grb. Trgovine su cijene u obje valute izvjesile prije tri mjeseca, ostat će tako i pola godine nakon uvođenja eura.

Nacionalna valuta lats vezana je uz euro već osam godina. Iako je Latvija visoko eurizirana zemlja, više od trećine građana - uglavnom strahujući od visoke inflacije i svega što ona nosi - protivi se ulasku u eurozonu. Za vlasti je to, međutim, ne samo ekonomska, već i dugoročna geopolitička odluka. U zemlji s gotovo trećinom etničkih Rusa sa zebnjom slušaju o ruskom razmještanju raketnih sustava na Baltiku. Euro stoga simbolizira još odlučniji latvijski iskorak iz interesne sfere Putinove Rusije.

hrt.hr